Parlament BiH od 2018. održao tek 31 sjednicu, za nerad se nagradili većim platama

Bosanskohercegovački parlamentarci svoj su “nerad” debelo naplatili. Protekle četiri godine nagradili su sami sebe i povećanjem plata. Da li je aktuelni saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine najgori do sada?

U prilog takvoj ocjeni analitičara, ali i samih parlamentaraca, idu zvanični podaci o broju održanih sjednica, materijalima koje su razmatrali i usvojenim zakonima.

Kakvu su poruku poslali građanima Bosne i Hercegovine?

Od 2018. godine do danas održana je tek 31 sjednica Predstavničkog doma bh. Parlamenta. Čak tri puta manje u odnosu na prošle sazive. A na tim sjednicama, kao i na onim vanrednim, uglavnom beskorisne rasprave, sa tek ponekim predloženim zakonom koji bi u većini slučajeva u konačnici bio oboren. Mandat parlamentaraca protekao je u znaku blokada, za šta se, očekivano, stranke vladajuće koalicije međusobno optužuju, javlja BHRT.

– Niti gori niti bolji od prethodnih, nego ovaj saziv su dočekala mnogobrojna politička nerješavanja ključnih problema. Dočekala nas je i kovid kriza, i ova situacija na istoku Evrope, gdje je jednostavno preočigledno bilo da se određene političke strukture, koje mi zovemo političko Sarajevo, žele da raspletu situaciju shodno svojim političkim ciljevima, na šta mi, naravno nismo niti možemo prihvatiti, kaže Snježana Novaković-Bursać, šef Kluba SNSD-a u PD PSBiH.

– Mandatni period 2018/2022. će biti upamćen po blokadi, pokušaju opstrukcija i pokušaju da se što manje održi sjednica, pogotovo onih koji bi bile značajne po interes građana BiH i države. Mi smo imali na sceni blokadu od strane SNSD-a, vrlo često šutnja HDZ-a koji nije htio da reaguje na jedan adekvatniji način, da pokušamo prevazići tu blokadu, navodi Adil Osmanović, šef Kluba SDA u PD PSBiH.

Iz HDZ-a ćutnja na novinarske upite. A upravo trojstvo HDZ, SNSD i SDA u opozicionim redovima označavaju kao glavne krivce za katastrofalno stanje. Podsjećaju da je u većini slučajeva, ono što je Predstavnički dom i usvojio, na kraju oborio Dom naroda.

– Ne usuđujem se reći da je to najgori saziv, jer svaki put kad sam to rekao, došao je još gori. Sama činjenica da je nekoliko nas poslanika pojedinačno predložilo više zakona nego Vijeće ministara vam govori o kvalitetu rada i izvršne i zakonodavne vlasti, kaže Saša Magazinović, šef Kluba SDP-a u PD PSBiH.

– Imate djelovanje opozicije koja je, ne samo preuzela na sebe ulogu predlagača zakona, dakle nešto što je svakako dio mandata izabranih poslanika u PSBiH, dakle oni su i ovlašteni predlagači zakona, i uskakali su u ovom slučaju u izostanku bilo kakve aktivnosti Vijeća ministara. Neučinkovitost treba pripisati ovakvoj parlamentarnoj većini, ljudima koji sjede tamo ispred njih, ističe politički analitičar Adnan Huskić.

Svjedočili smo burnim raspravama, ali ne i konačnim usvajanjem bitnih zakonskih rješenja. Poput onih koji su značajni za evropski put Bosne i Hercegovine. Zakoni o sprečavanju sukoba interesa, javnim nabavkama i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu sačekaće naredni mandat. Za nerad su sami sebe nagradili povećanim primanjima.

– Ono što je posebno zabrinjavajuće jesu izvjestaji o prekomjernom trošenju reprezentacije službenih automobila, skupim noćenjima parlamentaraca, naročito u inostranstvu su gotovo po pravilu uvijek najskuplji hoteli, najskuplji saloni, kada su u pitanju ručkovi, restorani, tu se takođe ne štedi. Naravno, i nadležne revizije su na to upozoravale mnogo ranije, međutim ni preporuke onih nadležnih organa, ni civilnog društva nisu imale nikakvog uticaja na donosioce odluka koje sami kroje, u konačnici kako će se oni ponašati, naglašava Damjan Ožegović iz Transparency Internationala.

Prosječna plata bh. parlamentaraca je oko pet hiljada maraka. Dovoljno razloga za veliku borbu na poziciju za koju u našoj zemlji, pokazalo se, i nisu potrebne posebne kvalifikacije.