Parlament BiH o revizorskom izvještaju: Mi kao da smo Švedska i Norveška

Tokom rasprave o Godišnjem revizorskom izvještaju o glavnim nalazima i preporukama za 2016. godinu poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pohvaljena je nova tehnologija finansijskog poslovanja bh. institucija.

Poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) Mirsad Isaković napomenuo je da je oko 1.000 primjedbi svrstano u nekoliko zajedničkih i one bi trebale biti usaglašene, iznoseći stav da su neke od njih objektivne, a neke subjektivne.

Kao jedan od primjera izdvojio je nedonošenje Zakona o vanjskim poslovima, što je primjedba koja se iz godine u godinu ponavlja, ali Isaković naglašava da to nije samo problem Ministarstva nego nekoliko institucija.

Mišljenja je i da bi bilo dobro da Vijeće ministara daje stav na izvještaje, izražavajući nadu da će predstavnici šest bh. institucija koje su dobile mišljenje s rezervom obrazložiti pred poslanicima zašto je to tako te predložiti rješenje tih pitanja.

Poslanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dušanka Majkić ocijenila je da su 74 institucije dobile 544 preporuke u 2016. godini, što je trend rasta preporuka, zaključujući da to znači i pad discipline u radu institucija.

– Samo 3,66 posto institucija dobilo je čisto pozitivno mišljenje, dok istovremeno 21 ima problem s javnim nabavkama te se postavlja pitanje da li su to uopće pozitivna mišljenja, jer je to ocjena revizora, pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje – pojasnila je.

Napomenula je i da 31 institucija nije uskladila svoje poslovanje s pravnim sistemom i zakonima, da gotovo sve institucije koje su dobile mišljenje s rezervom imaju problema s javnim nabavkama i među njima su pravosudne institucije te se najviše zamjerki odnosi na javne nabavke i nepostojanje adekvatne interne revizije.

Nakon što je naglasila da parlamentarci nisu uspostavili mehanizme prema kojima bi Tužilaštvo BiH moglo postupati po njima, poslanik NDP-PDP-a Momčilo Novaković podsjetio je da su poslanici usvajali i ranije zaključke kojima su tražili od Tužilaštva da postupa po nalazima revizije, ali Tužilaštvo to nije učinilo što nije, kaže, krivica poslanika.

Za poslanika SBB-a Fehima Škaljića problem predstavlja činjenica što će poslanici danas razmatrati 80 tačaka dnevnog reda koje se tiču revizorskih izvještaja, budući da ih se nekoliko odnosi na reviziju učinka o različitim temama, ali niko neće imati direktne posljedice.

Smatra da treba promijeniti pristup ovim izvještajima, a ne samo ih primati k znanju jer je to za njega svojevrsno bježanje od odgovornosti predstavnika bh. zakonodavne vlasti s obzirom na činjenicu da se radi o trošenju javnih sredstava.

Za dopredsjedavajućeg Doma Šefika Džaferovića (Stranka demokratske akcije – SDA) revizorski izvještaji najvažnija su tema preko koje se ne treba prelaziti tek tako, dodajući da Ured za reviziju 16-ak godina ima modul u pravnom sistemu te smatra da je BiH na ovom planu učinila značajne korake.

Mišljenja je da bi se izvještaji ubuduće trebali razmatrati u grupama prema ocjeni koju im je dao Ured, dodajući da u raspravi nedostaje analiza onoga što je kao problem utvrđeno.

Komentirajući izjave poslanika o načinu razmatranja izvještaja i primanja k znanju, poslanik Hrvatske demokratska zajednica (HDZ) BiH Nikola Lovrinović kazao je da predstavnici u zakonodavnoj vlasti mogu promijeniti način razmatranja ovih izvještaja.

Poslanik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić upozorio je da se preporuke koje Ured za reviziju godinama izdaje ne provode te je zatražio od nadležnih da se to promijeni kako bi BiH imala bolje stanje u državnim institucijama.

Također, poslanik SNSD-a Nikola Špirić je predložio da se danas samo raspravlja o stanju u institucijama koje su dobile mišljenje s rezervom, dodajući da najviše preporuka imaju pravosudne institucije te je pozvao da se i tome razgovara.

U tome ga je podržala poslanica Demokratske fronte (DF) Mensura Beganović koja je istovremeno upozorila da su revizori utvrdili da BiH ima oko tri milijarde KM nerealiziranih kreditnih sredstava, a na to se plaćaju višemilionski ‘penali’.

– Zašto danas nema niti jednog negativnog mišljenja? Neću vas hvaliti jer niste nezavisni. Nema negativnih mišljenja kao da smo Švedska i Norveška, ali u isto vrijeme evidentirano je zapošljavanje bez konkursa te se nezakonito troši javni novac – kazao je poslanik Nezavisnog bloka Sadik Ahmetović.

Zastupnik SDP-a BiH Saša Magazinović rekao je da mu se čini kako parlamentarna većina cilja na to da se današnja sjednica Zastupničkog doma PSBiH ne završi jer to znači da će se završiti parlamentarna procedura prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH čiji su predlagači SDA i HDZ BiH. Podsjećamo, ovo je treći pokušaj da se okonča ova sjednica.

On smatra da zastupnici ovih stranaka čekaju informaciju o tome šta će biti na sastanku članova Predsjedništva BiH u Briselu tokom kojeg će biti govora o implementaciji odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, a koje se odnose na izborni sistem u našoj zemlji.

Pojedini poslanici upozorili su na kašnjenje izvještaja budući da se o izvještajima iz 2016. godine raspravlja u januaru 2018. godine i to na trećem nastavku iste sjednice, ali naglasili su i da je potrebno uspostaviti sistem odgovornosti za probleme u finansijskom poslovanju bh. institucija.

Posebna rasprava o revizorskim izvještajima za 10 bh. institucija

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica – HDZBiH) predložila je da se izvještaji o finansijskoj reviziji 74 državne institucije razmatraju zajednički.

Ove izvještaje sačinio je Ured za reviziju institucija BiH, koji je za deset bh. institucija dao mišljenje s rezervom i skretanjem pažnje.

Većina zamjerki na rad odnosila se na sistem javnih nabavki zbog čega su poslanici i upozorili da se to mora promijeniti i ako postoje manjkavosti Zakona o javnim nabavkama treba ih mijenjati.

Poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Nikola Špirić predložio je da poslanici posebno razmatraju tih 10 revizorskih izvještaja na drugoj sjednici, a poslanik Nezavisnog bloka Salko Sokolović pozvao je da se tada omogući prisustvo rukovodioca tih institucija.

Potom je data pauza te usaglašen zajednički zaključak, koji je jednoglasno usvojen, prema kojem će revizorski izvještaji za 10 institucija koje su dobile mišljenje s rezervom uz skretanje pažnje buti razmatrani na februarskoj sjednici uz prisustvo rukovodioca tih institucija.

Radi se o ministarstvima odbrane, sigurnosti i vanjskih poslova, Graničnoj policiji, Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, Tužilaštvu BiH, Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) te Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV).

Nakon toga uslijedila je zajednička rasprava o ostalim revizorskim izvještajima od kojih su 23 dobila čisto pozitivno mišljenje i oni raspolažu sa 3,66 posto budžeta bh. institucija, što znači da postupaju u skladu sa zakonom, dok je 40 dobilo pozitivno mišljenje s rezervom.

Poslanica SNSD-a Dušanka Majkić kazala je da od ovih 40 institucija samo jedna institucija ima primjedbe revizije na finansijski izvještaj, a ostale se odnose na neusklađenost sa zakonima i drugim propisima.

Nije bilo rasprave o revizorskim izvještajima o temi “Elektronsko poslovanje u institucijama BiH” te “Upravljanje imovinom i troškovima smještaja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH”.

Poslanici su prethodno razmatrali Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2016. godinu u kojem je navedeno da su za institucije izdate 544 preporuke.