Pandemija će dodatno usporiti brojne i duge sudske procese u BiH

Pandemija izazvana pojavom koronavirusa ostavit će posljedice i na brojne sudske procese u Sudu Bosne i Hercegovine, ali i ostalim sudovima u našoj zemlji, mišljenja su stručnjaci iz pravne oblasti, piše BIRN.

Odredbe Zakona o krivičnom postupku (ZKP) Bosne i Hercegovine propisuju da nakon proteka roka od 30 dana, kada je održano zadnje ročište, suđenja trebaju početi iznova, a sudeća vijeća uz saglasnost stranaka u postupku mogu da čitaju iskaze već saslušanih svjedoka na početku glavnog pretresa, što bi, prema mišljenju advokata dodatno moglo usporiti ionako brojne i duge sudske postupke u BiH.

„Sud će zbog prekida koji je došao uslijed pandemije, uz saglasnost stranaka na novom glavnom pretresu, na isti način provesti ranije provedene dokaze i nastaviti sa suđenjima. Što se tiče istraga, ni u vrijeme pandemije neće se prestati voditi, a ukoliko bi se probio rok za provođenje istrage, odobrenje za probijeni rok daje glavna tužiteljica Tužilaštva Bosne i Hercegovine jer u skladu sa ZKP-om istrage su isključivo u nadležnosti Tužilaštva“, rečeno je za Balkansu istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Državnog suda.

Advokat Miodrag Stojanović, koji pred Sudom BiH zastupa brojne optužene, ponajviše u predmetima ratnih zločina, smatra da će pandemija ostaviti znatne posljedice, u smislu težeg pristupa dokazima i svjedocima.

„Protek vremena od 30 dana, a u slučaju pandemije sigurno i više, sasvim sigurno će otežati pristup dovođenja svjedoka. Prekid postupaka na suđenjima u Sudu BiH dovešće do otežanog pristupa i dokazima i svjedocima, a na nama svima je da dođemo do konačne i prave istine“, kazao je Stojanović za BIRN BiH dodajući da zbog velikog protoka vremena od rata na suđenjima za ratne zločine brojni svjedoci već imaju “otežano pamćenje”.

On smatra da kada se stanje sa pandemijom stabilizuje, tek onda nastaju problemi u sudnicama širom BiH, a naročito u Sudu BiH.

„Doći ćemo u situaciju da kada krenu postupci iznova, da ćemo odjednom imati veliki broj predmeta, te da će sudnice biti prebukirane. Jednostavno se bojim da će doći do zamora materijala kod ljudi i nemogućnosti da se radi u normalnim okolnostima“, smatra Stojanović.

S druge strane advokat Rifat Konjić, optimističniji je kada je u pitanju nastavak sudskih procesa. Smatra da su sudije, kao i ostale stranke u postupku razumni ljudi i da će sve biti nastavljeno bez smetnji.

„Mislim da neće biti nikakvih problema ni sa jedne strane da se dokazi koji su ranije provedeni i prihvate. Možemo samo imati problema kada su u pitanju ‘privilegovani svjedoci’, a to su najbiži srodnici, odnosno roditelji i djeca. ZKP ne dozvoljava čitanje njihovog iskaza nego se uvijek moraju iznova saslušati, ali smatram da je to zanemariv broj predmeta u kojima imamo takve slučajeve. Treba nastaviti tamo gdje je ‘vrijeme stalo’, kada ovaj virus prođe“, kazao je Konjić.

Interes da se postupci vode fer i pravično treba biti svačiji, a to je i obaveza svih stranaka u postupku i pored toga što se protekom vremena dužim od 30 dana gubi kontinuitet, smatra i advokat Vlado Adamović. Rješenje vidi i u iznimnim situacijama, kada se uz saglasnost svih stranaka i ne moraju čitati svi iskazi ranije saslušanih svjedoka.

„To je praksa mnogih sudova u Federaciji BiH, i može se premostiti taj problem tako što se svi usaglase da se ne čitaju iskazi i nastavi se dalje, pa se skraćuje sudski postupak na taj način“, kazao je Adamović za BIRN BiH.

Pravosuđe u Federaciji BiH u povoljnijem je položaju od pravosuđa u Republici Srpskoj (RS) kada su u pitanju ovakve situacije, dodaje Adamović. Razlog tome je presuda Vrhovnog suda RS od 20. septembra 2018. godine, prema kojoj “bez iznimke, sva suđenja kada prođe rok od 30 dana od zadnjeg ročišta, moraju početi iznova”.

“To može predstavljati problem“, smatra Adamović.

Najduže suđenje trenutno se pred Sudom BiH odvija u predmetu Edhema Godinjaka, Mirka Bunoze i Medarisa Šarića. Njima je suđenje počelo 2014. godine, a optuženi su za učešće u zločinačkom poduhvatu s ciljem ubijanja i zatvaranja Srba u selima na području Trnova. Prema optužnici, Godinjak je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Trnovu, Šarić komandant Štaba TO-a, a Bunoza komandant jedinica Hrvatskih obrambenih snaga (HOS).

Šest godina traje i sudski proces u slučaju Tepić i ostali za učešće u zatvaranju, mučenju i drugim nečovječnim djelima počinjenim nad Bošnjacima i Hrvatima u Kotor Varoši, a pet godina suđenje za genocid u Srebrenici u predmetu Miodrag Josipović i ostali.

Za učešće u ubistvima najmanje 150 civila bošnjačke nacionalnosti počinjenim u julu 1992. u Zecovima, već pet godina se sudi i Dušanu Miluniću, Radomiru Stojniću, Radovanu Četiću, Dušku Zoriću, Zoranu Stojniću, Iliju Zoriću, Željku Grbiću, Zoranu Miluniću, Bošku Grujičiću, Ljubiši Četiću, Radetu i Urošu Grujčiću te Rajku Gnjatoviću.

U drugostepenom postupku je predmet “Silos”, koji je počeo 2012. godine. Sud BiH je osudio prvostepeno Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Halida Čovića, Bećira Hujića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera za nečovječno postupanje i nanošenje fizičke i duševne patnje zatočenicima u logorima na području hadžićke općine.