Pancir ploča Aleksandra Ćurguza sakuplja nagrade po regionu

Aleksandar Ćurguz, petnaestogodišnjak iz Banjaluke ove godine osvojio je niz nagrada sa svojim izumom – pancirnom ili balističkom pločom koju je predstavio na sajmovima inovatora u regionu.

Na sajmu “Inost mladih 2015” održanom u aprilu u Banjaluci osvojio je specijalno priznanje, zatim je na sajmu “Inova” održanom u maju osvojio zlatnu medalju. Poslednja njegova nagrada datira iz oktobra kada je na “Tesla festu” u Novom Sadu osvojio prvu nagradu.

S ovim dječakom ekipa Anadolu Agency (AA) razgovarala je u banjalučkoj Gimnaziji u kojoj trenutno pohađa prvi razred. Iako nam nije mogao otkriti sve tajne svog izuma, s obzirom da nije zaštitio patent, jer i dalje radi na njemu, objasnio nam je princip funkcionisanja pancirne ploče.

“Pa funkcioniše na jednostavnom principu. Da bi se metak zaustavio mora se koristiti nešto tvrđe od metka, da bi se slomio. Samim tim, ako analizirate metak sastoji se od bakra i olova, koji su mekani metali, a keramika koja se ovdje koristi je tvrđa od metka. Prilikom udara samog metka u ploču, keramika puca, nije prečvrsta, mora pući, ali zahvaljujući tome ona uspijeva da zaustavi metak, jer nastaje haotično kretanje milimetarskih i centimetarskih dijelova keramike. Jednostavno metak kada udari u njih skreće i gubi putanju, gubi rotaciono kretanje, energiju i zaustavlja se dalje u slojevima ostalim i samim tim se absorbuje energija spečavaju se sekundarne povrede i sprečava se odbijanje”, ispričao je Ćurguz.

Kaže da se iza keramike mora staviti jedan dio koji ima veliku fleksibilnost i koji može da “uhvati” te dijelove keramike i metka.

“Testirao sam više stvari, metale, kompozitne materijale kao što su staklena vlakna tekstilna vlakna i ona se moraju povezati s poliesterskom smolom da bi se postiglo išta jer kad imate samo ta vlakna to će za čas proći, nije to neka prepreka. Poveže se smolom i faktički dobijate plastične materijale koji zaustavljaju preostale šrapnele. Iako sam do sada dosta testirao, testiram i dalje da bi našao pravi materijal, broj slojeva i raspored tih materijala da bi postigao što bolje rezultate. Do sada sam imao dobre rezultate, ali svaku ploču koju napravim uvijek je nešto malo drugačija tako da se svaka mora testirati da bi se sabrali najbolji rezultati. To će vjerovatno da potraje još tako da ne planiram da iznosim u javnost detalje”, rekao je ovaj dječak.

Do sada je napravio više ploča, različitih dimenzija. Uglavnom se ne zadržavaju dugo kod njega, jer ih brzo nakon pravljenja testira. Prošlu je napravio samo za sajam, ali ju je poslije testirao i imao dobre razultate. Ploču koju je pokazao ekipi AA napravio je samo kako bi nam mogao pokazati svoj izum.

“Mislim da mogu biti još bolji, sad ću testirati ovu, vidjeću ako bude valjalo dobro, ako ne – znam kako ću dalje nastaviti. Napravim pa shvatim gdje sam pogriješio, pa znam kako ću sljedeću napraviti. Na tom principu i radim”, objasnio je on.

Na pitanje kada namjerava da zaštiti patent rekao je da će to učiniti kada nađe najadekvatnije rješenje. Ispričao je da ga je Savez inovatora Republike Srpske pozvao na razvogor o zaštiti patenta, nakon čega bi njegova pancir ploča mogla završiti na takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju. Smatra da mu, u odnosu na neke druge izume, ne treba mnogo novca za patentiranje i testiranje, a o prodaji i komecijalizaciji kaže razmišljaće kasnije jer je “veći posao” u pitanju.

Nije siguran hoće li izumiti još nešto, ali neće odustati od unapređivanja pancir ploče. Kaže da se uvijek nečim bavi, ima različite faze, zbog čega misli da će vjerovatno izumiti još nešto. I do ovog izuma došao je nakon “rasprave” s rođakom o tome da li se može napraviti nešto tako. Rekao je “vidjećeš da ću napraviti”, i nakon istraživanja došao na ideju, čije detalje neće da odaje.

Priča da se bavi svačim i da ga sve zanima: biologija, fizika, jezici… Osnove njemačkoj jezika savladao je sa tri godine, gledajući crtane filmove, a od petog razreda usavršava znanje na kursu. Ruski jezik uči sam, a kaže da je savladao osnove i da već dosta razumije ovaj jezik, iako ne može mnogo da ga govori. Od polovine sedmog razreda, školskim drugarima davao je besplatne instrukcije, svake sedmice po jedan čas pomagao im je u savladavanju gradiva iz gotovo svih predmeta. Tada je primijetio da bi zbirke zadataka iz fizike mogle biti bolje, odnosno da ih je moguće prilagoditi za učenike koji slabije razumiju ovu nauku. “Iz dosade” počeo je sastavljati svoje zadatke, neke je prilagodio, a sada radi na tome da kompletira zbirku zadataka iz fizike za osnovnu školu. Kada završi, objaviće je na nekoj internet stranici, kako bi je drugi mogli besplatno preuzeti.

Ovom svestranom dječaku, koji je do sada bio vukovac, najteže je palo pitanje šta želi da bude kada odraste.

“Ne mogu precizno reći. Najvjerovatnije da ću upisati ili elektro ili mašinski fakultet, a možda se to promijeni, možda mi nešto drugo bude zanimljivije”, rekao je Aleksandar Ćurguz.