Palmer: Moj posao nije da nekom nešto naredim, već da pomognemo da dođe do razgovora

Politički lideri u Bosni i Hercegovine trebali bi iskoristiti ovu neizbornu godinu kako bi ispunili minimum uvjeta za izmjene izbornog zakonodavstva što uključuje implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava i osiguranje transparentnosti izbornog procesa.

Kazao je to danas novinarima u Sarajevu Matthew Palmer koji je prvi put doputovao u Bosnu i Hercegovinu nakon što je preuzeo dužnost specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za izbornu reformu u BiH.

Tokom posjete BiH susreo se brojnim političkim liderima, ali i s predstavnicima Centralne izborne komisije BiH čiji članovi trenutno ne učestvuju u radu Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstava pri Parlamentarnoj skupštini BiH.

Odgovarajući na pitanja novinara, Palmer je nekoliko puta jasno ponovio da SAD neće nametati nikakva rješenja nego će ponuditi platformu za razgovore i biti neka vrsta podrške kako bi lideri BiH razgovarali o stvarima o kojima se slažu te pronalazili rješenja za one stvari oko kojih se ne slažu.

Tvrdi da su oni sposobni za donošenje teških odluka, a svoj optimizam, kaže, temelji na činjenici da je postignut dogovor oko izbora u Mostaru što također nije bilo lako.

– Izmjene izbornog zakonodavstava i manje izmjene Ustava s tim u vezi nisu jednostavan posao, jer da jesu to bi do sada bilo učinjeno, ali je moguće i postoje brojni modeli kako postići transparentnost izbornog procesa – dodao je.

Smatra da je ovo pravi trenutak za to, a na pitanje zašto to misli budući da su državne institucije u blokadi i ponovo se prijeti otcjepljenjem i povlačenje predstavnika Srba u bh. institucijama, Palmer kaže da bi upravo ta situacija trebala biti iskorištena da se shvati koliko su jake institucije važne.

– Krize su normalne, iznalaženje rješenja za krize je odgovornost izabranih lidera. Razumijem i shvatam pritiske, ali nadam se da će lideri shvatiti to kao signal da moraju ući u pregovore da postignu dogovor do kraja ove godine – rekao je Palmer.

Govoreći o tome šta je sve potrebno učiniti kako bi se zadovoljio minimum uvjeta koje su potrebni za osiguranje boljeg izbornog procesa u BiH, naveo je da ga je potrebno uskladiti s onih u Evropskoj uniji te uvesti transparentnost i pravičnost u izborni proces.

Kaže da je za svaki od dogovora potrebno osigurati većinu u državnom parlamentu koji bi na kraju trebao donijeti i zakone i promjene Ustava što je također težak proces, ali naglašava da to nije slučaj samo u BiH nego je to težak proces za svaku zemlju.

– Ne mogu reći kako treba da izgleda dogovor, to trebaju reći predstavnici stranaka. Moj posao nije da nekom nešto naredim, već da pomognemo da dođe do razgovora – naglasio je Palmer.

Između ostaloga, namjera je napraviti jak sistem u Federaciji BiH koji će osigurati da ljudi biraju svoje predstavnike i da oni služe tim građanima te da glas svakog građanina bude prepoznat.

Potvrdio je i to da bi SAD voljele vidjeti uklanjanje etničkog prefiksa kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva jer je to jedan od načina da se implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava, a smatra i da je dobro razgovarati o nadležnostima Predsjedništva i Vijeća ministara.

Govoreći o sastancima s političkim liderima, Palmer je izrazio uvjerenje da postoji zajedničko razumijevanje za hitnom potrebom za napredak i da postoji šansa za stranke da se okupe i dogovore, te da zaštite interese svojih birača.

Osvrnuo se na model koji je predložio bivši evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle, a podrazumijevao je da Federacija ostane jedna izborna jedinica, ali da drugi član Predsjedništva bio onaj koji bi dobio više glasova u kantonima u kojima prvi član nema više glasova.

Palmer kaže da je taj model jedan od puteva kojim se može ići, ali pitanje je kako postići da taj model odražava suštinu BiH, a to je jedna država, dva entiteta i tri naroda.

– Füleov model nije jedini, ali je koncept otvoren za napredak. Nema fiksirane izborne jedinice zbog čega su neki rekli da je to klizav teren prema trećem entitetu. Podržali bismo i neku varijantu Füleovog modela, ali sasvim je jasno da niko iz ovih razgovora neće izaći 100 posto zadovoljan – zaključio je Palmer.

Najavio je da će se uskoro vratiti u BiH zajedno s direktoricom za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst.