Pacijenti iz BiH imaju pravo na besplatno liječenje deset teških oboljenja u inostranstvu
Sektor zdravstva skoro od okončanja rata u Bosni i Hercegovini suočava se sa određenim problemima kao što su manjak finansijskih sredstava, nedovoljna infrastruktura kao i nedostatak medicinskog osoblja za liječenje određenih teških oboljenja. Ipak, vrlo malo građana u Bosne i Hercegovine je upoznato sa pogodnostima oko plaćanja koje postoje prilikom liječenja bh. državljana u modernim klinikama u inostranstvu.
Zamjenik direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine Nedžad Redžep u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakao je da su, kako je pokazao najnoviji izvještaj ove ustanove, utrošena sredstva u zdravstvu FBiH prošle godine iznosila preko 1,6 milijardi KM napominjući kako su u zdravstvu potrebnija mnogo veća sredstva kako bi se povećao kvalitet usluga.
“Po tom izvještaju ostvareni prihodi su oko milijardu i 600 miliona maraka i veći su za šest posto u odnosu na 2013. godinu. Ako gledamo potrošnju ona iznosi oko milijardu i 650 miliona maraka. Tu su razni vidovi potrošnje u javno-zdravstvenim ustanovama, počevši od primarne zaštite, zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, specijalističke konsultativne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite u inostranstvu, naknade i bolovanja preko 42 dana, i tu je potrošnja za zdravstvenu zaštitu van obaveznog zdravstvenog osiguranja”, rekao je Redžep.
Istakao je da pacijenti iz BiH imaju pravo na besplatno liječenje deset bolesti na klinikama u inostranstvu napominjući da Zavod snosi sve troškove u takvim slučajevima uključujući i prijevoz i troškove pratioca.
Ko ima mogućnost liječenja u inostranstvu
“Zajedno sa Federalnim ministarstvom zdravstva donesen je pravilnik o upučivanju osiguranih lica na liječenje u inostranstvo. To je zaživilo od 1. februara 2014. godine i malo ljudi zna za tu mogućnost koju finansira Federalni zavoda zdravstvenog osiguranja. Navedene su bolesti za koje se pacijenti upučuju na liječenje u inostranstvo. To su oboljenja koja se ne mogu liječiti u Federaciji BiH”, istakao je Redžep.
Naveo je da se u inostranstvo šalju pacijenti sa dijagnozama urođene srčane mane kod djece koja se mogu liječiti operativnim putem, oboljenja iz oblasti dječije onkologije, neurohirurških oboljenja djece i odraslih u određenim slučajevima, tumorima oka kod djece i odraslih, ekstenzivnih opekotina preko 60 posto površine.
[quote_box_left]”U zdravstvenom sistemu Federacije i BiH to su hitna stanja, odnosno usluge hitne pomoći koje su besplatna pri dolasku građanina, osiguranog ili neosiguranog u služne hitne pomoći. Osnovna usluga hitne pomoći je besplatna. Iz naših programa se finansira nekoliko zdravstvenih usluga koje su besplatne za građane sa ili bez osiguranja, a to su anonimno testiranje na HIV i hepatitis B i C, dijagnostika i nabavka lijekova, imunizacija i vakcine za dječiju populaciju, i nabavka trakica za djecu oboljelu od šečerne bolesti[/quote_box_left]
“Tu su i oni sa oboljenjima jetre, bubrega, pankreasa, srca, rožnice kod djece i odraslih koja se mogu uspješno liječiti transplatacijom, oboljenja kod odraslih koja zahtjevaju transplataciju koštane srži, elektro-fiziološka ispitivanja kompleksnih aritmija i oboljenja kod djece rijetkih patologija”, istakao je Redžep.
Bosna i Hercegovina ima zaključene ugovore sa nekoliko uglednih zdravstvenih ustanova u inostranstvo gdje se mogu liječiti bh. građani.
“Zaključeni su ugovori sa raznim zdravstvenim ustanovama u inostranstvu, svaka u svojoj oblasti ovisno o pogodnosti cijena, i drugih uslova i referenci. Najviše je tih ustanova u Turskoj, Češkoj, Hrvatskoj i u Austriji”, naglasio je Redžep dodajući kako Zavod koji predstavlja čini sve napore kako bi se povećali standardi u zdravstvu.
“Nastojimo da uradimo sve što je zacrtano u našem programu. Ali problem su sredstva. Mi se finansiramo najvećim dijelom iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, a dijelom i namjenskim sredstvima iz budžeta. Obzirom na povećan broj pacijenata, naročito u oblasti onkologije, a mi smo dužni da omogućimo liječenje svim pacijentima koji imaju maligna oboljenja, a to nije nimalo zahvalna situacija za Zavod. Zato ćemo sigurno morati tražiti dodatna sredstva da bi uspjeli da zaokružimo čitav sistem omogućivanja liječenja”, rekao je Redžep.
Napominje kako se čine brojne aktivnosti na suzbijanju korupcije i mita u sektoru zdravstva u BiH.
“Sačinjavaju se planovi borbe protiv korupcije kod mnogih zdravstvenih institucija gdje su predviđene određene preventivne radnje da bi se spriječio rizik od pojave korupcije. U nekim zdravstvenim ustanovama postoje mogućnosti prijavljivanja putem anonimnih softvera. To je jedan korak koji govori da je menadžment spreman da uvede mjere koje će spriječiti bilo koji vid korupcije u budućnosti. To je sistem koji je uveden od početka prošle godine. Sistem je anoniman i mislim da će polučiti određene rezultate”, pojasnio je zamjenik direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Besplatne zdravstvene usluge za građane
Prim. dr. Muharem Kadić iz Službe za medicinsko-farmaceutske poslove pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za AA je istakao da su brojne zdravstvene usluge za građane BiH besplatne.
“U zdravstvenom sistemu Federacije i BiH to su hitna stanja, odnosno usluge hitne pomoći koje su besplatna pri dolasku građanina, osiguranog ili neosiguranog u služne hitne pomoći. Osnovna usluga hitne pomoći je besplatna. Iz naših programa se finansira nekoliko zdravstvenih usluga koje su besplatne za građane sa ili bez osiguranja, a to su anonimno testiranje na HIV i hepatitis B i C, dijagnostika i nabavka lijekova, imunizacija i vakcine za dječiju populaciju, i nabavka trakica za djecu oboljelu od šečerne bolesti”, kazao je Kadić.
Istakao je da su usluge koje se nude pacijentima iz BiH, u klinikama u inostranstvu s kojima BiH ima ugovore, izuzetno visokog kvaliteta.
“Liječenje u inostranstvu možemo ocijeniti vrlo korektnim i vrlo kvalitetnim. Prema dosadašnjem iskustvu koje traje malo više od godinu dana, mi smo zadovoljni s rezultatima. I cijene su pristupačne, relativno su umjerene u odnosu na evropske zemlje”, rekao je Kadić napominjući da u posljednje vrijeme i u BiH dolaze na liječenje ljudi iz regiona.