Ove godine uklonjeno oko 7.000 neeksplodiranih ubojnih sredstava

Devet timova radi u Odsjeku za uništavanje eksplozivnih sredstava (UES) u Federalnoj upravi civilne zaštite, a svaki tim broji četiri pripadnika. Radi se o veoma obučenim specijalistima koji su spremni da u svakom momentu odgovore na prijetnju koju izaziva eksplozivno sredstvo.

Na čelu Odsjeka već deset godina je Sead Vrana koji u razgovoru za Fenu kaže da vodi neke od najboljih ljudi koji rade ovaj posao u Bosni i Hercegovini. On ističe da su do sada imali puno visokorizičnih zadataka i operacija, ali uprkos tome u posljednjih 10 godina u Odsjeku za uništavanje eksplozivnih sredstava nije bila nijedna nesreća ili povreda prilikom vršenja zadatka.

U FUCZ ima još i 11 deminerskih timova, čiji je posao čišćenje površine od zaostalih mina, kasetne municije, neeksplodiranih ubojnih sredstava. Tu su i timovi pasa otkrivača eksploziva, timovi za mašinsku pripremu zemljišta, te mašinski tim za uklanjanje ruševina kontaminiranih eksplozivnim sredstvima.

– Imamo potpunu i cjekokupnu strukturu koja je postavljena tako da može izvršavati najširi spektar zadataka vezanih za uklanjanje, prijetnje, uništavanje eksplozivnih sredstava, uklanjanje mina iz rata 1992.-1995., ali i perioda Prvog i Drugog svjetskog rata kojih također jako puno nalazimo – kazao je Vrana.

Po njegovim riječima, na osnovu operativnih izvještaja s terena u prvih šest mjeseci ove godine timovi za uništavanje eksplozivnih sredstava su izvršili 914 zadataka, i pri tome su uklonili 283 protivpješadijske mine, 111 protivtenkovskih mina, 3.830 komada NUS-a (od ručne bombe, municije malog kalibra pa sve do aviobombi) te oko 45.000 komada streljačke municije.

– U ovoj godini broj zadataka koji su realizirani je već prešao hiljadu i otprilike oko 7.000 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava je uklonjeno s terena – dodao je.

Govoreći o visokorizičnim zadacima i operacijama Odsjeka za uništavanje eksplozivnih sredstava FUCZ, Vrana smatra da je jedna od takvih prošlogodišnja operacija kada su u centru naselja Bosanska Otoka morali uništiti avionsku bombu sa 120 kg eksploziva, jer je bila previše rizična i nestabilna za pomjeranje.

– Također, ove godine smo imali nekoliko visokorizičnih akcija i zadataka. U aprilu smo iz korita rijeke Bosne u Kaknju izvadili 26 komada artiljerijskih granata. Izvadili smo ih iz vode i potom transportovali na površinski kop rudnika da ih uništimo. Nakon toga smo u Tuzli na gradilištu puta Tuzla-Čelić na planini Majevici imali također jedan zadatak gdje smo uklonili i uništili eksplozivnu napravu postavljenu na put koja je sadržavala 115 kg eksploziva, također zaostalu iz rata – kazao je Vrana.

Istakao je da je prije dva mjeseca izvedena prva samostalna operacija podvodnog uklanjanja NUS-a, koju su timovi FUCZ – ronilački-pirotehnički tim, samostalno izveli.

Odsjek za uništavanje eksplozivnih sredstava FUCZ je u proteklih 10 godina uklonio oko 50 komada avionskih bombi, a posljednja je uklonjena prije nekoliko dana u Bihaću.

– Aviobombe smo uklanjali na cijeloj teritoriji FBiH. U 2013. smo uklonili dvije bombe iz centra Sarajeva, te jednu 2014. koja je pronađena u naselju Dolac-Malta i koja je bila 500 kg teška s punjenjem od oko 150 kg eksploziva – rekao je Vrana dodavši da je najviše avionskih bombi koje su pronađene iz perioda Drugog svjetskog rata.

Jedna od aktivnosti Odsjeka za uništavanje eksplozivnih sredstava FUCZ jeste i pružanje podrške Institutu za traženje nestalih osoba BiH.

– Sve ekshumacije koje se rade u jamama prvo po proceduri mi moramo pregledati da bismo omogućili istražnim timovima Instituta siguran pristup – istakao je.

Prisjetio se i zadatka koji su imali prije 5-6 godina kada su u zgradi Predsjedništva BiH u podrumu pronađena eksplozivna sredstva zaostala iz rata, koje su pripadnici Odsjeka za uništavanje eksplozivnih sredstava FUCZ uklonili i nakon toga uništili.

– Jako je puno različitih zadataka koje smo radili. Za nama je prilično puno posla, statistički kroz brojeve, ali i kroz jedan subjektivni pregled, gdje ne govore brojevi koji je zapravo zadatak bio opasan ili rizičan i šta ste sve morali uraditi da biste ga izvršili i da biste proveli i sebe i ljude s kojima radite sigurno kroz taj proces – naglasio je Vrana.