Otvoren naučni skup o BiH u socijalističkoj Jugoslaviji
“Bosna i Hercegovina u socijalističkoj Jugoslaviji: od Ustava 1946. do Deklaracije o nezavisnosti 1991. godine” naziv je naučnog skupa koji se, u organizaciji Udruženja za modernu historiju iz Sarajeva, danas i sutra održava u Mostaru.
Prof. dr. Husnija Kamberović, jedan od organizatora skupa, naglasio je kako se na skupu želi vidjeti šta se to dešavalo s Bosnom i Hercegovinom u vrijeme socijalizma, te kako je taj razvoj od 1946. do 1991. utjecao na izlazak Bosne i Hercegovine iz Jugoslavije 1992. godine.
– Želimo vidjeti kakav je status Bosne bio prije svega prema Ustavu koji je donesen 1946. godine i kako se mijenjao pravni položaj BiH u Jugoslaviji, dakle kroz određene promjene Ustava i kroz ustavne amandmane, dakle kako se unutar socijalističke Jugoslavije odvijao proces jačanja tog republičkog, bosanskog identiteta i koliko je onda taj republički identitet BiH potpomogao da ona 1992. godine definitivno izađe na istorijsku scenu kao neovisna država – naglasio je Kamberović, dodavši kako je to samo jedan segment onoga skupa.
Posebna pažnja, dodao je Kamberović, bit će posvećena događanjima 90-ih godina prošlog stoljeća i raznim debatama u vezi s položajem Bosne i Hercegovine.
Po njegovim riječima, na mostarskom skupu, koji je okupio oko dvadesetak učesnika, govorit će se, uz ostalo, i o mjestu i ulozi Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine u procesima pluralizacije političkoga života, s obzirom na odluke koje je taj sud donio početkom 90-ih godina, kada je zaključio da je Zakon o zabrani formiranja nacionalnih stranaka nezakonit, čime su otvorena vrata za krupne političke i društvene promjene u Bosni i Hercegovini.
Na skupu će biti riječi i o socijalnim promjenama u BiH u vrijeme socijalizma te o razvoju pojedinih gradova, a ideja je, kazao je Kamberović, da se pokaže koliko je u tom vremenu socijalizma ta nova ubranizacija uticala na neke promjene i razvoj društva.
Naveo je kako ovaj naučni skup neće iznjedriti neke definitivne zaključke te da će se na njemu odvijati debate i diskusije koje će same po sebi biti važne.
– Ovaj skup je prilika da naučnici mogu iznijeti svoje različite stavove, diskutirati o njima i probati argumentima uvjeravati jedni druge u ispravnost vlastitih stavova – zaključio je Kamberović.
Član Udruženja za modernu historiju Amir Duranović kazao je kako je ovaj skup kombinacija nekih iskusnijih historičara i mlađih kolega koji su na početku svoje akademske, istraživačke karijere kojima su potrebne ovakve vrste susreta, ne samo da bi prezentirali svoja istraživanja nego da bi i čuli druge, da bi s njima razmijenili ideje, kritička razmišljanja i naravno da bi se družili.
Druga bitna stvar je, kako je kazao, što se skup ne održava u Sarajevu jer su stanovišta da ne treba sve događaje koncentrirati na jednom mjestu.
– Danas je to Mostar, a imamo ideju da idemo i u druge gradove u BiH i da se fokusiramo na neka pitanja značajna baš za ta mjesta – dodao je Duranović.
