Poznato kojim koridorima ruska nafta stiže u Bosnu i Hercegovinu

Bosna i Hercegovina (BiH) nema vlastitu rafineriju nafte i u cijelosti je ovisna o uvozu goriva koja su gotovo u potpunosti proizvedena preradom ruske nafte. BiH ne prijete nužno nestašice nakon sankcija Europske unije (EU) Rusiji, ali rast cijena je izvjestan.

BiH se dizelom i benzinom opskrbljuje uglavnom iz četiri pravca – susjednih Hrvatske i Srbije, potom Italije te Grčke.

Plin nabavlja samo od ruskog Gazproma putem “Turskog toka”.

Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata u entitetu Federacija BiH, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da rafinerije iz spomenutih zemalja koriste gotovo u potpunosti rusku sirovu naftu.

“Rafinerija NIS (Naftna industrija Srbije) Pančevo je sto posto koristila rusku sirovu naftu. Biogoriva nam dolaze iz Mađarske (MOL), koja je u vlasničkom i partnerskom odnosu s Inom i ti cjevovodi koji idu iz Rusije su izuzeti (iz evropskih sankcija). Inina rafinerija u Rijeci sirovu naftu dobiva brodovima i ta nafta je djelomično ruska, ali nije u potpunosti. Imamo još najbližu evropsku rafineriju iz koje se znatno snabdijevamo, a to je Lukoilova rafinerija na Siciliji. I ona je koristila rusku naftu”, pojasnio je Bošković za RSE.

Bošković je dodao da samo menadžment rafinerija zna kakav će udio biti nakon zapadnih sankcija prema Rusiji. Za rafinerije je to dio poslovne tajne.

Iz Holdine BiH za RSE su kazali da kao članica INA Grupe osiguravaju opskrbu za svoja maloprodajna mjesta kao i za svoje veleprodajne klijente najvećim dijelom putem Inine rafineriji u Rijeci.

“Rafinerija nafte Rijeka prerađuje naftu od marta i trenutačno radi najvećim mogućim kapacitetom. INA svojom proizvodnjom u Rafineriji nafte Rijeka doprinosi stabilnosti opskrbe jer osigurava dovoljne količine benzina za potrebe domaćeg tržišta. Također, INA osigurava opskrbu dizela dijelom iz vlastite proizvodnje, a dijelom s mediteranskog tržišta te kompanija ne ovisi o ruskoj nafti”, kazali su iz Holdine za RSE.

Dodali su da kupci Ine ne trebaju se brinuti jer kompanija na svim svojim maloprodajnim mjestima osigurava dovoljne količine svih vrsta derivata.

Lideri Europske unije dogovorili su 31. maja plan za blokiranje više od dvije trećine uvoza ruske nafte, uz privremeno izuzeće za naftu koja dolazi naftovodima u EU, odnosno ruski naftovod koji opskrbljuje naftom Mađarsku, Slovačku i Češku.

Istodobno su počeli razgovori oko snažnijeg korištenja Jadranskog naftovoda (Janaf) za dobavu nafte za Mađarsku koja bi zamijenila naftu iz Rusije.

Naftovod “Janaf” proteže se od naftnog terminala u Omišlju na otoku Krku u Hrvatskoj do mađarske granice.

Njime se doprema nafta u Mađarsku i Srbiju. Kada sankcije 1. decembra stupe na snagu, bit će prekinut dotok ruske nafte Janafom kojim će moći teći nafta sa, naprimjer, Bliskog istoka.

Milijarde uvoza

Tokom 2021. godine, u BiH je ukupno uvezeno blizu 1,35 milijardi litara goriva u vrijednosti većoj od 1,41 milijardu maraka (oko 739 miliona eura), naveli su za RSE iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Prednjači dizel, kojeg je lani uvezeno oko 1,18 milijardi litara u vrijednosti 1,22 milijarde maraka (oko 630 miliona eura) što je više od 88 posto ukupno uvezenoga goriva.

Benzina je uvezeno oko 161,6 miliona litara u vrijednosti oko 190,3 miliona maraka (nešto više od 97 miliona eura) ili oko 12 posto ukupno uvezenoga goriva tokom 2021.

Gledano po zemljama, najviše goriva (dizeli i benzini) je tokom 2021. uvezeno iz Hrvatske, oko 535 miliona litara što je oko 40 posto ukupnog uvoza.

Iz Italije je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno oko 388,4 miliona litara goriva ili oko 29 posto ukupnog uvoza.

Iz Srbije je uvezeno oko 329 miliona litara goriva što je oko 24,64 posto ukupnog uvoza.

Uvoz iz Grčke je iznosio oko 67 miliona litara ili oko pet posto uvoza.

Osim iz ovih zemalja, BiH je goriva uvozila i iz Bugarske, Slovenije, Austrije, Mađarske te Španjolske, zbirno manje od 27 miliona litara.

Prema podacima za prvih pet mjeseci ove godine, u BiH je ukupno uvezeno blizu 521 milion litara goriva u vrijednosti oko 948 miliona maraka (oko 485 miliona eura). Lista zemalja iz kojih je BiH ove godine najviše uvozila gorivo je nepromijenjena.

Uprava za neizravno oporezivanje bavi se prikupljanjem i raspodjelom sredstava od poreza na dodanu vrijednost (PDV), akciza kao posebnih trošarina na naftne derivate, duhanske prerađevine, alkohol i druge određene proizvode, te sredstava od carine.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH za 2021., ukupan uvoz svih roba iznosio je 21,59 milijardi maraka (oko 11 milijardi eura), što znači da nafta i benzini čine 6,25 posto uvoza.

BiH je prošle godine uvezla i 218 miliona maraka (oko 111 miliona eura) plina koji nabavlja isključivo od ruskog Gazproma.

“Jednačina s puno nepoznatih”

Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata u Federaciji BiH, kazao je za RSE da se naftaši u BiH “ne plaše nestašica nafte, ali se plaše enormno visokih cijena”.

“Nafte ima i nafte će biti. Samo je pitanje po kojoj cijeni, posebno iz drugih transportnih pravaca. Svi ti pravci su duži od postojećih”, kazao je Bošković.

On kaže kako država BiH nije do sad intervenirala ni u smislu smanjivanja trošarina (akciza), ni poreza na dodanu vrijednost “niti u bilo šta”.

“Da li će biti nestašica, sve ovisi o tome koliko će se rafinerije uspjeti reorganizirati. Ako koristite drugu sirovu naftu, onda morate naštimati rafineriju na druge ulazne sirovine, promijeniti tehnologiju i sve ostalo”, rekao je Bošković i dodao:

“Logika je, ako sankcije budu djelovale i ako nemaju dostatnih količina, naprimjer kada govorimo o Naftnoj industriji Srbije. Sad je sezona i povećana potražnja i logično je da će sve te zemlje prvo sebe opskrbiti pa onda ono što je viška prodati BiH. To je sve jednačina s puno nepoznatih.”

U Bosnu i Hercegovinu gorivo se može uvoziti samo preko utvrđenih naftnih koridora i ne može se uvoziti preko svakoga graničnog prijelaza.

Uvoz ide preko graničnih prijelaza Bijača i Vinjani na jugu Hercegovine, zatim preko Kamenskog kod Livna u zapadnoj Bosni, te Gradiške i Orašja na sjeveru i Izačića na sjeverozapadu Bosne.

Gorivo za Hercegovinu uglavnom ide preko Luke Ploče.

Obnova terminala počela prije sedam dana

Bosna i Hercegovina ima desetak privatnih naftnih terminala.

Što se tiče “državnih”, u entitetu Federacija BiH postoji samo jedan operativan terminal u Živinicama kod Tuzle, na sjeveroistoku BiH. Kapacitet mu je nešto manje od šest miliona litara.

U vlasništvu ovog entiteta je i terminal u Luci Ploče, u Hrvatskoj, na jugu Dalmacije s kapacitetom oko 82 miliona litara. Odatle se gorivo cestom ili željeznicom transportira u BiH.

Treći terminal u Blažuju kod Sarajeva krenuo je u obnovu početkom juna. Nakon rekonstrukcije vrijedne 25 miliona maraka (oko 12,7 miliona eura), u tom terminalu moći će se čuvati do 42 miliona litara goriva.

Hermedin Zornić, direktor Operatora Terminali Federacije BiH, kazao je za RSE kako šest ranijih uprava pokušavalo riješiti imovinsko-pravne odnose na području terminala. Vrijeme je oduzela birokracija – izrada projektne dokumentacije te proces javnih nabavki.

“Rok za završetak je nekih 18 mjeseci. Skladištit će se lož ulje, benzini i dizel petog ili šestog kvaliteta, zavisi od potrebe. Gradimo i poslovnu zgradu te u potpunosti rekonstruiramo željezničku prugu kako bi se gorivo iz Luke Ploče dovozilo do Sarajeva”, rekao je Zornić za RSE.

Najavio je i da će koncem ovog ili početkom idućeg mjeseca početi rekonstrukcija terminala kod Bihaća, na sjeveroistoku BiH kapaciteta 20 miliona litara. Obnova će trajati godinu.

U planu je i rekonstrukcija bivšeg vojnog terminala kod Mostara, na jugu BiH, za koju je do sad završen izvedbeni projekt.

“U Mostaru smo kao i na svim kontinentalnim terminalima imali isti imovinsko-pravni problem, do kojeg je došlo nakon dokapitalizacije Energopetrola (prodaja udjela Vlade Federacije konzorciju Ina-Mol u septembru 2006., op.a.). U Blažuju smo imali 32 vlasnika jedne od brojnih zemljišnih čestice. U Mostaru smo riješili 85 posto toga. U fazi smo revizije projekta i nadam se da bismo krajem ove godine trebali ući u gradnju prve faze terminala u Mostaru od 20-30 miliona litara”, kazao je Zornić.

Kakva je situacija u RS-u?

Naftnim rezervama u entitetu RS upravljalo je Javno preduzeće Robne rezerve RS.

To preduzeće se nalazi u stečaju od 2017. godine, nakon čega je došlo do privatizacije naftnih terminala u tom entitetu.

Entitetskim zakonom o interventnim nabavkama, umjesto robnih rezervi, predviđa se mogućnost interventnih nabavki i naftnih derivata.

Tako je Vlada RS 10. marta ove godine dala suglasnost preduzeću “Elektroprivreda RS” (ERS) da nabavi nafte u količini nešto većoj od deset miliona litara. Gorivo će biti skladišteno u Rafineriji nafte u Brodu.

Dizel gorivo će koštati više od 31 milion maraka (15 i po miliona eura) bez poreza na dodatnu vrijednost (PDV). Prije dvije godine, ista količina goriva mogla se nabaviti za duplo manju cijenu. U odluci se navodi i da će za skladištenje, čuvanje, utovar, prevoz i istovar biti plaćeno još do 1,3 miliona maraka (650 hiljada eura), bez PDV-a.

Brodska rafinerija tone u gubitke

Nakon havarije u oktobru 2018. jedina rafinerija nafte, ona u Brodu, prestala je prerađivati sirovu naftu.

Rafinerija u Brodu, Rafinerija ulja Modriča, kao i Nestro Petrola i Optima grupa koje kroz mrežu benzinskih pumpi trguju naftnim prerađevinama u većinskom su vlasništvu ruskog Njeftegazinkora, koji je u vlasništvu Zarubežnjefta.

Vlada entiteta Republika Srpska prodala je rafinerije u paketu u februaru 2007. za 236 miliona maraka (oko 120 miliona eura).

Kompanija Njeftegazinkor iz Rusije je od kraja decembra 2018. do sredine aprila 2021. godine povećala kapital za oko 900 miliona eura u “Optima Grupi”.

Prema ovim podacima, iz sudskog registra, radi se o jednoj od najvećih investicija na teritoriju Bosne i Hercegovine od 1995. godine.

Prema revizorskom izvještaju koji je radio BDO, brodska rafinerija nafte je lani imala prihod od oko 1,8 miliona eura, dok su im rashodi iznosili oko 64,5 miliona eura.

Akumulirani gubitak rafinerije iz prethodnih godina krajem 2021. iznosio je oko 398 miliona eura, a pojedinačno gubitak lanca benzinskih pumpi Nestro Petrol, prema tom izvještaju, na kraju prošle godine je iznosio oko 2,8 miliona eura.

“Društvo ne raspolaže dovoljnim iznosom visoko likvidnih sredstava (gotovina i gotovinski ekvivalenti), jer ima problema u kontinuiranom prilivu novčanih sredstava od realizacije usluga koji omogućava da svoje obaveze izmiruje u roku dospijeća. Financijska likvidnost se održava uz financijsku podršku matične kompanije i ostalih povezanih pravnih lica”, navodi se, pored ostalog, u revizorskom izvještaju.