"iza paravana"
Otkrivamo: Ministarstvo pravde BiH pripremilo zakon o sukobu interesa s kojim ne možemo u EU?!
Paralelno s borbom SNSD-a i HDZ-a da se u Parlamentu amandmanima obesmisli rješenje na kojem je radio TI BiH, OSCE i EU, šalje se novi nacrt koji odstupa od onoga što traži Brisel
Piše: Amil DUČIĆ
Dok se u Parlamentu BiH vodi prava bitka oko jednog od ključnih zakona koji od BiH traži EU, i bez kojeg nema kandidatskog statusa, a to je Zakon o sprječavanja sukoba interesa, Ministarstvo pravde BiH s ministrom Josipom Grubešom (HDZ) na čelu, praktično je u tišini pripremilo svoj nacrt ovog zakona. On će se, kako saznaje Fokus.ba, uskoro naći pred Vijećem ministara BiH.
Ovaj nacrt koji je u našem posjedu, a koji treba formalno proći fazu konsultacija prije nego što ode na Vijeće ministara, u ključnim odredbama odstupa od onoga što traži Brisel, odnosno od onoga što treba biti ključno u spriječavanju sukoba interesa.
Kao takav je u kritičnim tačkama suprotan i onom nacrtu koji je već u proceduri u Parlamentu BiH i na kojem je radio Transparency International u saradnji sa OSCE-om i EU, a uz pomoć pojedinih zastupnika poput Damira Arnauta, Saše Magazinovića i Jasmina Emrića.
Naime, navedeni zakon za kojeg se u Parlamentu BiH bore spomenuta tri zastupnika uz pomoć svojih klubova, zastupnici SNSD-a i HDZ-a pokušali su u proteklom periodu derogirati sa čak 40 amandmana.
No, Arnaut, Magazinović i Emrić uspjeli su se izboriti za to da se veliki broj amandmana suštinskog karaktera odbaci. Inače, koliki je otpor SNSD-a i HDZ-a ovom zakonskom rješenju kojeg podržava OSCE i EU govori i činjenica da se on nalazi praktično tri godine u parlamentarnoj proceduri.
–Ovaj zakon je stavljen u proceduru u prošlom sazivu, prije više od tri godine, od strane osam zastupnika, a nas trojica koja smo ostali u ovom sazivu smo ga preuzeli. U tom periodu smo naišli na niz opstrukcija i odugovlačenja, iako se radi o jednom od 14 kriterija Evropske komisije. Ako ovaj zakon ne bude usvojen na sjednici u januaru, vladajuće stranke, a HDZ pogotovo, će to vidjeti kao signal da obustave aktivnosti na sprječavanju sukoba interesa ili da u proceduru dostave značajno razvodnjen zakon, bez obzira šta u međuvremenu obećavaju evropskim zvaničnicima – upozorio je u izjavi za Fokus.ba Arnaut.
Da se borba HDZ-a i SNSD-a za zakon po njihovoj mjeri očito ne završava u Parlamentu BiH govori upravo činjenica da se parlalelno u proceduru šalje i nacrt kreiran u Ministarstva pravde BiH.
Prema sadržaju nacrta ovog zakona koji bi se prema svemu sudeći trebao naći na jednoj od narednih sjednica Vijeća ministara već u članu 4. iz definicije povezane osobe sa nositeljem funkcije su izbačene lične, ekonomske i bilo kakve druge veze i ostavljene samo političke veze. Također u ovoj odredbi nema spomena o vlasničkom interesu, te su izbačene su i pojmovi javnih ustanova, pa tako sukob interesa nositelja samo u slučaju javnih preduzeća.
Iz nacrta kojeg šalje Ministarstvo pravde u procedure izbačeni su i bliski srodnici iz sukoba interesa u slučaju javnih preduzeća .Ovdje treba napomenuti da čak i po trenutnom zakonu, bliski srodnici ne mogu biti u upravi ili u upravnim odborima ili nadzornim odborima javnih preduzeća. Ovaj im nacrt to dozvoljava, što znači da se išlo i korak unazad.
Nadalje iz nacrta Ministarstva pravde izbačena je i obaveza dostavljanja finansijskih izvještaja dvije godine nakon prestanka mandata. Upravo ovo onemogućava komisiji za sukob interesa koja se formira ovim zakonom uvid u eventualno naglo bogaćenje odmah nakon mandata!
Izbačena je i odredba da članove komisije za sukob interesa predlaže Zajednička komisija Parlamentarne skupštine BiH s dviej trećine većinom, što potpuno onemogućava naprimjer opoziciji da utječe na izbor članova komisije.
Također, izbačena je odredba da član navedene komisije ne smije biti član političke stranke u prethodnih pet godina. Umjesto toga, precizirano je da šest mjeseci prije izbora za člana komsije ne smije biti “član tijela upravljanja” političke stranke (predsjedništvo, glavni odbor…). Ostavljena je, pak, mogućnost da član komisije bude član političke stranke, dok god nije “član tijela upravljanja” političke stranke.
Isto tako, izbačena je restrikcija da osobe koje su obavljale funkciju savjetnika u organima vlasti u prethodnih 10 godina ne mogu biti članovi komisije. Tako bi, prema ovom nacrtu zakona, savjetnici članova Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara BiH, entitetskih parlamenata i vlada – dakle politički imenovane osobe mogle biti birane u komisiju za sukob interesa bez bilo kakvih restrikcija.
Nadalje, uvedena je i odredba da je postupak glasanja u komisiji zatvoren za javnost, propisane novčane sankcije smanjene sa 1.000 do 20.000 KM na 100 do 10.000 KM. Sankcija poziva na ostavku reducirana su samo na situacije ponavljanja dijela.
Također, uvedeno je i etničko odlučivanje u komisiji (većina, koja uključuje po jedan glas iz svakog konstitutivnog naroda). Istovremeno, iako u komisiji jedno mjesto pripada Ostalim, njihov glas nije neophodan. Ovo je protivno principu odlučivanja nezavisnih tijela u BiH (Ustavni sud, drugi sudovi – sudska vijeća, CIK BiH, VSTV…).
U kombinaciji sa drugim izmjenjenim odredbama (članovi političkih stranaka i savjetnici mogu biti u komisiji za sukob interesa, a opozicija nema uticaj na izbor članova komisije). Ovdje treba naglasiti da jasno da će članovi komisije biti delegirani od vladajućih stranaka, te da će sistem etničkog odlučivanja praktično prerasti u sistem stranačkog odlučivanja.
Iz Transparency International su u više navrata upozoravali da trenutno imamo Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH koja je potpuno političko tijelo sačinjeno od predstvnika iz Parlamentarne skupštine BiH i ne može se govoriti ni o kakvoj nezavisnosti s ozbirom na to da stranačke kolege odlučuju o sukobu interesa jedni drugih. Također, upozoravano je i, s obzirom na silne amandmane SNSD-a i HDZ-a na nacrt koji se prvobitno našao u procedure Parlamenta, da bi tako BiH dodbila gori zakon od postojećeg. To je definitivno tako uzme li se u obzir i nacrt zakona kojeg u procedure, paralelno, šalje Ministarstvo pravde BiH.
Treba naglasiti da je Parlamentarna skupštine Vijeću ministara BiH već jednom dala rok od 90 dana da izradi nacrt zakona o spriječavanju sukoba interesa, ali taj je rok istekao još u aprilu ove godine!
Zbog te činjenice, Arnaut, Magazinović i Emrić, preuzeli su nacrt koji je sačinjen još u prošlom sazivu Predstavničkog doma, te su ga uz pomoć TI BiH, OSCE i EU modelirali u skladu sa EU standardima. Inače, predlagači zakona u prošlom mandate bili su Borislav Bojić, Hazim Rančić, Jasmin Emrić, Diana Zelenika, Damir Arnaut, Saša Magazinović, Senad Šepić i Maja Gasal-Vražalica.