Ostaje još mnogo izazova u oblasti borbe protiv diskriminacije u BiH

Nerazumijevanje, nesnalaženje i nedovoljna edukacija razlozi su zašto u posljednjih deset godina nisu postignuti značajniji rezultati u borbi protiv diskriminacije – rečeno je danas u Sarajevu na predstavljanju izvještaja “Procjena rada institucija u BiH u borbi protiv diskriminacije” u organizaciji Misije OSCE-a povodom desete godišnjice usvajanja zakona u ovoj oblasti.

Šef Misije OSCE-a u BiH Bruce G. Berton izrazio je zadovoljstvo što su pružili podršku BiH prilikom usvajanja Zakona o zabrani diskriminaciji, ali i posmatranja njegove provedbe.

Pojasnio je da se u Izvještaju razmatraju uloge tri institucije, pravosuđa, Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Iako je mnogo toga urađeno, Berton naglašava da se još mnogo toga treba uraditi te da su u Izvještaju sadržajne preporuke na koji način ‘ići dalje’. Dodao je da Misija OSCE-a ostaje partner tim institucijama te da će im i dalje pomagati u smislu provedbe Zakona o zabrani diskriminacije BiH.

Ombudsmen za ljudska prava u BiH Ljubinko Mitrović smatra da nije dovoljno urađeno u implementaciji zakona te da je trebalo uraditi više.

Ističe da je Institucija ombudsmena glavna institucija za borbu protiv diskriminacije u BiH te da će u narednom periodu nastaviti raditi da postanu institucionalni nosilac borbe protiv diskriminacije, u čemu im treba pomoć i državnih organa i Misije OSCE-a.

– U mnogim predmetima diskriminacije, pokazuje se stravična neodgovornost različitih nivoa vlasti i u mnogim oblastima postoje sistemska kršenja ljudskih prava – naveo je.

Mitrović je kao jedan od češćih oblika diskriminacije naveo mobing, koji je posljednjih godina vrlo čest, kao i različite oblike uznemiravanja.

Zamjenik ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Predrag Jović smatra da je mnogo toga urađeno u posjednih deset godina, ali da ostaje mnogo izazova i posla u narednim godinama.

Istakao je da su posebno senzibilizirani kada je u pitanju jedna od najugroženijih kategorija stanovništva, a to su povratnici te da je prioritet njihovog rada održivi povratak povratnika.

Jović je naglasio da održivi povratak ne podrazumijeva samo gradnju kuća, već i poštivanje ljudskih prava, slobode govora, pravo na rad te dostojanstven život.

U Izvještaju su identificirani nedostaci koje BiH tek treba adresirati u okviru mehanizama za borbu protiv diskriminacije te su date preporuke ključnim institucijama u svrhu ostvarivanja poboljšanja u toj oblasti.

Na predstavljanju Izvještaja koje će biti završeno sutra okupilo se oko 100 predstavnika pravosudnih i pravnih stručnjaka, te predstavnika relevantnih javnih institucija i organizacija civilnog društva.