Osmorka pred teškim odlukama – od hidroelektrana i gasovoda do aerodroma u Trebinju

Dok se finaliziraju pregovori o novoj koaliciji HDZ-a BiH i Osmorke i kadrovskim rješenjima za institucije, mediji i analitičari otvorili su novu raspravu – šta je crvena linija za Osmorku, ne samo kad je riječ o Izbornom zakonu, nego u prvom redu o brojnim energetskim projektima, koji su poprimili dominantno političku crtu. Iz tog političkog bloka kažu kako je uslov za dogovor poštivanje institucija i nadležnosti, ali analitičari procjenjuju da će pregovori o ovim projektima u institucijama Osmorku dovoditi pred vrlo teške odluke političkog karaktera, navodi BHRT.

Pregovore o formiranju nove vladajuće koalicije od početka prati dilema kako će biti riješeno ključno političko pitanje u ovoj zemlji – izmjene Izbornog zakona i može li biti postignut kompromis oko dosad nepomirljivih stavova o toj temi. Dok čekamo nagovještaje odgovora, posljednjih dana su novinari predvodnicima buduće koalicije delegirali ništa manje teško pitanje: je li nova većina spremna pokrenut s mrtve tačke razgovore o nekoliko vrlo osjetljivih energetskih i infrastrukturnih projekata, koji su u međuvremenu poprimili izrazito politički karakter. Bez dogovora o tim projektima nema ni deblokade političkih procesa u zemlji, upozorio je protekle sedmice lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik.

“Moraju se deblokirati projekti u Republici Srpskoj, Buk-Bijela, aerodrom u Trebinju, izgradnja gasovoda iz Srbije prema Banjaluci i neće biti blokada na nekom drugom nivou. Ukoliko se blokade nastave, biće blokada, naravno, i na drugim nivoima”.

Izjave nakon razgovor predstavnika HDZ-a i Osmorke u Konjicu pokazale su da su politički akteri buduće vlasti spremni na ozbiljne razgovore i na tom planu. Osmorka će podržati realizaciju tih projekata uz uslov da se, kako je poručio predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković, poštuju institucije i ustav zemlje.

“Potpuno smo spremni na jednak način podržavati sve projekte u Bosni i Hercegovini, na svakom njenom pedlju, u Republici Srpskoj, u Federaciji, u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine poštujući nadležnosti institucija. Tamo gdje je nadležnost Bosne i Hercegovine nismo saglasni da procese vode entiteti. Tamo gdje je entitetska, ne pada nam napamet da nekome nešto blokiramo.”

Analitičari, međutim, procjenjuju da će konkretni razgovori o projektima biti opterećeni brojnim različitim tumačenjima nadležnosti. Osmorka, koja još nije razgovarala ni o jednom konkretnom projektu, suočiće se sa ozbiljnim političkim izazovima, smatra sarajevski politički analitičar Asim Metiljević.

“Zavisi šta se smatra pod institucijama. Dosad je taj nesporazum upravo takav bio da nijedna institucija koju su predlagali bošnjački ministri nije odgovarala Hrvatima i obratno. Vidite šta je problem sa južnom inetrkonekcijom plinovoda: HDZ tvrdi da oni poštuju institucije, recimo Zapadnohercegovački kanton i da on treba da izgradi taj plinovod, a ne BH Gas. O tome se radi”.

Oni koji budu razgovarali o provedbu ovih projekata, i u instituicjama i u strankama buduće koalicije, pred sobom će imati još jedan značajan problem. Neki od ovih projekata nemaju političko obilježje samo na domaćem planu. U njihovoj realizaciji različite interese imaju iz zemlje iz okruženja, a ne treba zaboraviti da se i ovi projekti vrlo često upotrebljavaju kao političko oružje u blokadama i ucjenama oko drugih političkih procesa u zemlji, podsjeća politički analitičar Ranko Mavrak.

“Kada je riječ o projektima na kojima insistira Dodik, a riječ je o plinovodu kojim bi se Bosna i Hercegovina opet vezala na plinsku mrežu Srbije, odnosno Rusije, ili izgradnje zračne luke u Trebinju, to su prije svega politički projekti. Zračna luka u Trebinju nema nikakvo komercijalne opravdanje i riječ je o tome da se tu pokušava progurati nešto što je političko povezivanje jednog dijela Bosne i Hercegovine sa Srbijom. S druge strane, treba imati u vidu da je upravo Dodik taj koji je prvi počeo blokirati slične projekte, a riječ je konkretno o plinovodu koji je trebao povezivati Bosnu i Hercegovinu sa plinskom mrežom Hrvatske.”

Ako izjave iz Konjica shvatimo kao poruku da je poštivanje nadležnosti i institucija crvena linija ispod koje Osmorka neće ići, pred tim političkim blokom je težak zadatak: kako s novim koalicionim partnerima definisati i usaglasiti pitanje nadležnosti ako već postoje tako velike razlike u stavovima. Ipak, za razliku od dosadašnje situacije, kažu predstavnici nove većine, sad postoji bitan preduslov za uspjeh – spremnost da se razgovara o rješavanju ovih pitanja.