Osmanović: Novi Zakon o prebivalištu najviše će pogoditi povratnike

Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović (SDA) ocijenio je da će novousvojeni Zakon o prebivalištu i boravištu državljana BiH imati najveće negativne posljedice po povratničku populaciju.

Izrazio je bojazan da je on donesen najviše iz tog cilja, a naglasio je i da je nova procedura promjene prebivališta usložnjena.

Da je zakon barem jednim članom naznačio, kaže ministar, da se pitanje vađenja ličnih dokumenata ne odnosi na one porodice i njihove članove koje su u periodu od 1992. do 1995. godina bile prisilno protjerane onda bi taj zakon bio razumljiv.

– Ovako najveći problemi imat će povratnička populacija kako za one koji se vraćaju u Federaciju BiH tako i za one koji se vraćaju u Republiku Srpsku – stav je Osmanovića.

U razgovoru za Fenu o ovom zakonu, ministar civilnih poslova Adil Osmanović naglašava da je najviše sporan zapravo član 8. Zakona koji propisuje da osobe moraju imati valjan osnov za prijavljivanje na određenoj adresi, a dokazi su vlasništvo i suvlasništvo nad imovinom.

Ministar se osvrnuo i na samu proceduru donošenja izmjena i dopuna zakona, podsjećajući da se na ovaj zakon nije moglo djelovati amandmanski jer je bio u hitnoj proceduri u državnom parlamentu.

Budući da je delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Halid Genjac (SDA) ranije najavio da će zbog donošenja ovog zakona biti upućena apelacija Ustavnom sudu BiH, Osmanović je izrazio nadu da će Ustavni sud osporiti izmjene Zakona naročito člana 8. jer se njime ograničavaju prava sloboda i odabira mjesta življenja.

Ukoliko do toga ne dođe, odnosno ukoliko Ustavni sud ne ospori neke članove ovog zakona, Osmanović kaže da Ministarstvo može pokrenuti neke procedure, ali zato je potrebna politička volja da bi Zakon bio usvojen na Vijeću ministara i u oba doma PSBiH.

– Ne znam, u ovom trenutku da li bi postojala takva politička saglasnost da se naprave neke izmjene. Ministarstvo će povlačiti određene poteze nakon što se o ovoj apelaciji izjasni Ustavni sud BiH – naglasio je Osmanović.

Izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH stupile su na snagu krajem jula, a propisao je da su u postupku prijavljivanja prebivališta i adrese stanovanja, državljani dužni da prilože dokaz da imaju valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju.

Kao valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju, smatra se dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu stana ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje, ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca.

Kada je u pitanju provedba ovog zakona u Kantonu Sarajevo nisu evidentirani nikakvi problemi, a ono što je primijećeno, kazala je Feni direktorica Uprave administracije i podrške MUPKS-a Sanja Petrović, jeste povećano interesiranje građana o načinima na koji mogu ostvariti ovo svoje pravo.

Zakon nalaže da su nadležni organi dužni u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona, za svakog državljanina s evidentiranim prebivalištem izvršiti provjeru ispunjenosti uvjeta o čemu će nadležna Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) u roku od 90 dana od dana stupanja Zakona na snagu donijeti provedbene propise.

Petrović naglašava da će se u saradnji sa svim nadležnim institucijama preduzeti potrebne aktivnosti da bi se postupak provjere uvjeta iz člana 8. Zakona odvijao dinamikom koja će omogućiti ovom ministarstvu i njegovim organizacionim jedinicama i prije svega građanima da ispune obavezu propisanu zakonom i u propisanom roku.

– U ovom prelaznom periodu, dakle do donošenja potrebnih provedbenih propisa, predlažemo građanima koji predaju zahtjev za zamjenu lične karte, da u isto vrijeme prilože i dokaz da imaju valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj su prijavljeni, da ih ne bismo ponovno pozivali po tom osnovu – istaknula je.

Kako je Feni rečeno iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, s obzirom na to da je od dana stupanja na snagu navedenog Zakona protekao relativno kratak period, organizacione jedinice MUP-a koje implementiraju postupak prijave, odnosno odjave prebivališta ili boravišta i adrese stanovanja, do sada nisu imale određenih problema u spomenutim postupcima.

– S tim u vezi, od organizacionih jedinica je zatraženo dostavljanje svih eventualnih nejasnoća i nedoumica u primjeni odredbi navedenog zakona, kako bi im se pružile konkretne instrukcije radi jedinstvenog postupanja. Otklanjanje poteškoća u primjeni navedenog zakona je primarni cilj MUPRS-a – pojašnjeno je.

Zaključeno je da će nakon toga za svakog državljanina s evidentiranim prebivalištem pristupiti izvršenju provjera ispunjenosti uvjeta iz člana 8. stav 2., 3., 4. Zakona, imajući u vidu činjenicu da rok od pet godina (rok za izvršenje provjera), ističe 29. jula 2020. godine.