Borovac: Do kraja 2017. bit će izgrađeno 1.600 kuća za raseljene

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Semiha Borovac u intervjuu za Anadolu Agency (AA) istakla je da se današnjom primopredajom novoizgrađenih objekata za osam povratničkih porodica na području općine Olovo gotovo četiri godine nakon održane Donatorske konferencije za Regionalni stambeni program došlo u završnu fazu, dodjele ključeva.

“Ovo je izuzetno značajno jer na ovaj način mi najavljujemo da će u ovoj godini biti završeno i narednih 200 kuća, također iz Regionalnog stambenog programa, a također i još 1.400 do kraja 2017. godine. To su konkretni rezultati Regionalnog stambenog programa gdje će Bosna i Hercegovina praktično sa 200 miliona KM koliko joj je na osnovu ovog programa pripalo, obezbijediti povratak izbjeglih lica iz Bosne i Hercegovine koja se nalaze u susjednim zemljama, iz Hrvatske i Srbije i Crne Gore, a riješit će i jedan broj interno raseljenih osoba koje su odlučile da se vrate na prijeratne adrese ili da odaberu novo mjesto prebivališta”, kazala je Borovac.

Naglasila je da se Regionalni stambeni program ne bi mogao realizirati da nije bilo svesrdne pomoći međunarodne zajednice među kojima su najvažniji i najveći donatori EU, SAD, a sve uz veliku pomoć u tehničkom smislu koju su pružili i OSCE, UNHCR i Razvojna banka Vijeća Evrope.

– Po stambenoj jedinici 35.000 KM –

“Ovaj projekat praktično ne znači samo integrativni dio, što ja uvijek stavljam u prvi plan, jer integracija na ovim području je jako značajna za sticanje i razvoj povjerenja, sticanje sigurnosti u regionu, već on za BiH ima također i jedan ekonomski značaj za razvoj zemlje. Jer, gotovo na svim ovim objektima i za popravku ovih kuća ili njihovu izgradnju, odnosno za sve građevinske radove, izabrane su domaće firme koje su prošle međunarodne javne tendere. Mene izuzetno raduje što sam u prilici kao ministrica za ljudska prava i izbjeglice da danas uručim ključeve povratničkim porodicama, kao i naredne ključeve za 200 kuća. Praktično, nakon toliko vremena, nakon 20 godina, ljudi će naći smiraj povratkom u svoje domove ili obnovljene ili novoizgrađene”, istakla je ministrica.

Napomenula je da su standardi iz Regionalnog stambenog programa mnogo veći nego standardi koji su bili za dosadašnju obnovu. U prosjeku za obnovu ili izgradnju jedne kuće ide oko 35.000 KM što je za 10.000 KM više nego u dosadašnjem obimu. Borovac navodi da to znači da će i standard izgradnje biti mnogo viši nego što su do sada bili.

“Pored Regionalnog stambenog programa, a on obuhvata ukupno 1.870 kuća ili stambenih jedinica, paralelno sa njim mi imamo rješavanje kolektivnih centara. Putem CEP 2 kredita koji je država BiH uzela za rješavanje ovog jednog krupnog socijalnog problema kolektivnih centara, a cilj je njihovo konačno zatvaranje i stvaranje krova nad glavom i takvim licima. To su praktično socijalni slučajevi gdje zgrade koje se prave s ciljem raspuštanja kolektivnih centara i smještaj tih lica ostat će u vlasništvu općina. To je jedan novi vid socijalnog stanovanja u BiH za koji smo mi donijeli pravnu regulativu zajedno sa entitetima. Propisali smo standarde, način upravljanja tim stambenim fondom tako da će on praktično uvijek služiti za socijalne slučajeve. Tu će biti i neke osobe koje će možda vremenom dobiti i povratak u svoje prijeratne domove tako da ti stanovi uvijek ostaju za rješavanje socijalnih pitanja”, kaže Borovac.

– Mapiranje općina –

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH radi i na realizaciji kreditne linije Saudijskog fonda putem koje će se 901 stambeni objekat ili stambena jedinica obnoviti ili izgraditi.

“Projekat se uveliko razvija. Bilo je određenih zastoja sa tim programom, ali je ponovno pokrenuta inicijativa na njegovoj realizaciji. Praktično, kada je u pitanju povratak ovih lica, izbjeglica i raseljenih lica, interno raseljenih lica, Bosnu i Hercegovinu u narednom periodu vidimo kao jedno veliko gradilište putem kojeg će se istovremeno napraviti toliki značajan broj stambenih jedinica za povratnike. Na neki način vidimo da je ovo krajnji momenat da se riješe ova krupna nagomilana pitanja. Tako da 2017. kada je i krajnji rok za ovih 1.870 stambenih jedinica iz Regionalnog stambenog programa koje treba da se završe, vidimo da BiH mora da zauzme jedan novi kurs kada su u pitanju izbjegla i raseljena lica, a to je održiv povratak”, ukazala je ministrica Borovac.

Navela je da u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH već sada razmišljaju o tim aktivnostima. S tim u vezi, navodi Borovac, pokrenuti su i određeni pilot projekti sa UNHCR-om iz sredstava Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) tako da se mapiraju općine koje imaju potrebe za održivim povratkom.

“Proveden je pilot projekat u deset općina i to je jedan dobar primjer kako na jedan sveobuhvatan način uz pomoć donatora, investitora, naših iseljenika u evropskim zemljama i diljem svijeta može se pomoći razvoju zemlje. To je praktično održiv povratak ili ulaganje, investiranje u BiH u smislu održivosti, istovremeno uz smanjenja siromaštva. To je nešto o čemu BiH sada treba da intenzivno razmišlja. Intenzivno pravimo planove na tom polju”, stava je Borovac.

Najavljuje kako će provesti i projekat za izgradnju 1.000 stambenih objekata socijalno ugroženih kategorija u Bosni i Hercegovini.

“Ove godine smo za taj projekat, koji je u idejnoj fazi, odnosno u toku su pripreme kroz mapiranje općina i te kategorije stanovnika izdvojili 100.000 KM u budžetu institucija BiH, konkretno u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Projekat će na neki način pomoći, olakšati i poboljšati socijalno stanje u zemlji, a pogotovo ovih kategorija koje su u potrebi socijalnog zbrinjavanja, odnosno stvaranja uslova krova nad glavom naših stanovnika. To će biti također, jedan veliki projekat koji će tek, do kraja godine pokazati stvarnu realnost i potrebu u BiH kada je u pitanju rješavanje stambenih problema socijalno ugroženih kategorija”, najavljuje ministrica Borovac.

– Rješenje za zdravstveno osiguranje po uzoru na penzije –

Navodi kako će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice vršiti monitoring kada je u pitanju osiguravanje, odnosno realizacija projekata elektrifikacije povratničkih naselja kao jednog od bitnih, elementarnih preduvjeta za održivi povratak.

“Predat ćemo sredstva prema općinama koje će provesti tendersku proceduru i praktično nadgledat ćemo tu realizaciju poslova. Nedavno smo na Parlamentu BiH, odnosno Zajedničkoj komisiji za ljudska prava prezentirali informaciju, ukupnu, o provedbi Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma gdje smo na jedan realan i objektivan način prikazali pravo stanje povratničke populacije. Vidjeli smo da obnova stambenog fonda nije dovoljna za povratnike, nego upravo održivost. Pregledali smo sva ona prava, odnosno prošli kroz sva ona prava koja povratnici imaju: od zdravstvene i socijalne zaštite, zapošljavanja, obrazovanja… Tako da smo vidjeli da u velikom broju ta prava se ne ostvaruju kada je u pitanju povratnička populacija i da su oni uglavnom smetnja za povratak zbog različitog tretmana u oba entiteta kada je u pitanju i zdravstvena zaštita i zapošljavanje i priznavanje stečenih prava po osnovu socijalne zaštite”, kaže ministrica Borovac.

Navela je kako je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio informaciju o provedbi Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da bi se ona treba naći i na Domu naroda PS BiH. U informaciji su, naglašava Borovac, jasno precizirani daljnji zadaci i politika u oblasti provedbe Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Ono što se kao prioritet sada izdvojio jeste rješavanje zdravstvenog pitanja povratnika koji predstavlja jedan od prepreka za povratak jer prava iz zdravstvenog osiguranja nisu jednako tretirana čak ni u samoj FBiH, a ni između FBiH i RS-a. Morat ćemo prvo izjednačiti ta prava, priznati stečena prava povratnika. Priznavanje tih prava u oba entiteta, u jednom i drugom entitetu, vršit će se nešto slično kao što je urađeno sa priznavanjem penzija, po osnovu prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja. Želimo riješiti i pitanje zdravstvenog osiguranja kako to ne bi bila smetnja za povratak, a posebno održiv povratak. Na tome ćemo se u ovoj godini bazirati zajedno uz pomoć OSCE-a koji će nam u ovom poslu pružiti značajnu tehničku pomoć, a i stručnu da provedemo ove aktivnosti koje smo zacrtali kao zaključna razmatranja u informaciji za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma”, istakla je u intervjuu za Anadolu Agency Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH.