Oprema za novorođenče 1.000 KM, porodiljska naknada ni blizu tog iznosa

Dok se u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu bilježi iseljavanje stanovništva enormnih razmjera, ali i pad nataliteta, vlasti u BiH pasivno posmatraju i ne hvataju se u koštac sa problemom depopulacije.

Očit primjer indolentnosti vlasti na svim nivoima su porodiljske naknade koje su u BiH među najnižim u Evropi.

Kako je u razgovoru za Fokus.ba istakla Amina Beriša, PR koordinatorica Udruženja “Žene ženama” prosječne porodiljske naknade u BiH nisu dovoljne za dostojanstven život ni majke, a ni novorođenčeta.

“Prosječna oprema za novorođenče iznosi oko 1000 KM. To je osnovna oprema, pa čak i najjeftinija, što znači da novorođenče ‘košta’ stotine i stotine konvertibilnih maraka. Sa PDV-om. Samim tim, prosječne porodiljske naknade u nekim slučajevima nisu dovoljne ni za osnovni paket za novorođenče, a ne neki luksuz”, rekla je Beriša za Fokus.ba.

U kantonima FBiH nejednake su porodiljske naknade, što je dodatni problem. Razlike, kao i cifre variraju od kantona do kantona jer, zbog nedostatka uređenosti na nivou Federacije BiH, nema jedinstvenog propisa o iznosu naknada.

U Unsko-sanskom kantonu nezaposlene porodilje dobiju svega 100 KM jednokratne pomoći, u Posavskom kantonu po 150 KM u provih šest mjeseci, u Kantonu Sarajevo jednokratnu pomoć od 210 KM te 12 mjeseci po 180 KM itd.

“Jedan od naših prijedloga za rješavanje ovog problema jeste formiranje Porodičnog fonda na federalnom nivou, što podrazumijeva formiranje fonda koji ne zahtijeva nove namete niti nove doprinose, već preraspodjelu budžeta FBiH. Iz federalnog fonda bi se jednako isplaćivale žene u javnom i privatnom sektoru. Također bi se smanjila diskriminacija nezaposlenih porodilja, jer se za njih, na taj način, znatno povećavaju sredstva. Jedinstveni fond bi se poput Fonda solidarnosti svodio na jedan račun, sa kojeg bi se isplaćivala sredstva”, naglasila je Beriša.

Dodala je da postoji više mogućih izvora finasiranja ovog fonda.

“To bi se činilo iz postojećih poreza i doprinosa koji se izdvajaju po osnovu plaće, izdvojiti jedan iznos koji bi se definisao posebnim doprinosom i to doprinosom za zaštitu porodice, doprinos za zdravstvenu zaštitu i osiguranje, doprinos za nezaposlene osobe, porezi koje država ubire. Na ovaj način se ne bi svake godine, prilikom usvajanja federalnih i kantonalnih budžeta otvaralo pitanje kako će se sredstava izdvojiti za zaštitu porodice”, navela je Beriša.

Dok su u pojedinim evropskim zemljama majke sa četvero djece praktično oslobođenje od rada i imaju snažnu finansijsku podršku države, u BiH to nije slučaj.

“U pojedinim opštinama Kantona Sarajevo dodjeljuju se jednokratna sredstva pomoći za porodice sa više djece. Posljednji primjer iz zemalja u regionu, preciznije grada Kraljevo u Republici Srbiji, jeste da je skupština grada odlučila dijeliti jednokratnu pomoć za porodice sa više djece. Suma jednokratne pomoći je oko 5000 RSD. U Republici Srpskoj, postoji podsticaj za porodice sa više djece u raznim opštinama, u vidu jednokratne pomoći”, zaključila je Beriša.