Oprečni stavovi rektora i ministra o integraciji Univerziteta u Sarajevu

Gubitak pravnog statusa organizacionih jedinica akademija, fakulteta, instituta, odnosno njihovo pripajanje Univerzitetu je najradikalnija promjena od osnivanja Univerziteta u Sarajevu 1949. godine – izjavio je u razgovoru za Fenu rektor UNSA Rifat Škrijelj povodom odluke Skupštine Kantona Sarajevo o pripajanju fakulteta, akademija i instituta Univerzitetu u Sarajevu, koja im ukida svojstva pravnog lica – sa izuzetkom teoloških fakulteta.

Rektor UNSA je prema pometnutoj Odluci obavezan da u ime Univerziteta, fakulteta, akademija i naučnoistraživačkih instituta podnese zahtjev nadležnom sudu za upis ovih promjena u sudski registar – a najkasnije u roku od 90 dana od stupanja na snagu ove Odluke (petak, 6. jula 2018. godine). Ministarstvo za obrazovanje zaduženo da vrši nadzor nad njenim provođenjem, te će uz konsultacije sa Upravnim odborom Univerziteta razraditi detaljne aktivnosti.

Međutim aktuelni rektor Univerziteta smatra da je sa aspekta pravnih, imovinskih odnosa i zatečenih obaveza stanje do te mjere bremenito da i osnivač i UNSA ne smiju žuriti.

Škrijelj podsjeća da je Univerzitet u Sarajevu formiran kao dezintegriran, odnosno da su fakulteti kako su se formirali istovremeno dobijali status pravnog lica. Tako je UNSA kao pravno lice do sad imao jednak status kao svih 30 organizacionih jedinica. Sada UNSA treba da preuzme njihova prava i obaveze, uključujući i imovinu.

– Imamo fakultete i akademije koji nemaju imovine, nemaju svoje zgrade. Imamo Rektorat koji je u zgradi Palače pravde, Pravni fakultet…. – istakao je rektor, dodavši da postoji značajan dio organizacionih jedinica koje nisu smještene adekvatno, nego u prostorima koji nisu vlasništvo ni UNSA a ni osnivača tj. Vlade Kantona Sarajevo.

Na tu činjenicu, kaže Škrijelj, osnivač nije računao kod forsiranja prelaska na jedno pravno lice.

– Donošenje te odluke pred godišnje odmore, a prošle godine donošenje Zakona o Visokom obrazovanju početkom odmora, govori o tome da aktuelno Ministarstvo za obrazovanje predlaže i forsira procese koji generiraju krizu na UNSA . Takav odnos ministra obrazovanja i njegovih saradnika prema Univerzitetu je zabrinjavajući – smatra Škrijelj.

Rektor dodaje da će UNSA raditi na provođenju Zakona, jer je to njihova obaveza, ali vrijeme i rokove koji su im zadati “neće moći ispoštovati, jer su ti rokovi određeni tako da se ne mogu provesti“.

On ističe da se Zakon ne bi smio kršiti, ali da ga i UNSA i samo Ministarstvo obrazovanja sada već obilato krše, a razlog je što su u njemu rokovi neobjektivni i nije sve planirano kako treba. Škrijelj dodaje da je ključni dokument koji je trebao biti urađen Akcioni plan integracije Univerziteta. Taj dokument, međutim, do danas nije napravljen.

– Bez Akcionog plana ili elaboracije o integraciji UNSA on se ne može integrisati – kaže rektor dodavši da treba još mnogo da se radi, u smislu izrade akata i osiguranja sredstava da bi se zamišljeno moglo realizovati.

Problem je, kako podvlači, i činjenica da nije potpisan kolektivni ugovor za oblast visokog obrazovanja.

– Pokušavaju nas staviti na trezor bez kolektivnog ugovora. Mi ni po koju cijenu nećemo pristati da budemo na trezoru, a da se prethodno ne potpiše kolektivni ugovor – ističe rektor UNSA.

Govoreći o posljedicama za naučni rad koje ima odluka o gubljenju pravnog statusa organizacionih jedinica Škrijelj kaže da ona znači nazadovanje, te podvlači da UNSA u zadnje dvije godine stagnira sa blagim padom položaja na svjetskim rang listama.

– Mi smo mogli biti i na trezoru, a da nam pravni status jedinica ne bude doveden u pitanje. Nas kao Univerzitet, kao instituciju koja treba da provede reformu, niko nije pitao za te poteze. Ministar obrazovanja i njegovi saradnici su sve ove procese na UNSA forsirali na silu. Nisu bili u dogovoru sa UNSA, a morali su više pažnje posvetiti našem mišljenju – kazao je.

Ističe da Univerzitet mora imati dijalog sa Vladom.

– Vlada KS kao institucija nije upitna. Vlada nas podržava i imamo korektan odnos. Ali mi imamo nekorektan odnos Ministarstava kad je u pitanju proces provođenja zakona. I to je trenutno najveći problem u funkcioniranju Univerziteta – smatra rektor.

Škrijelj ne isključuje mogućnost da bi u septembru moglo doći do ozbiljnog štrajka na UNSA, dodavši da je akademsko osoblje rlo nezadovoljno načinom tretmana Univerziteta. Najavio je da će početkom septembra sazvati vanrednu sjednicu Senata.

Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu Muhamed Dželilović smatra da se ne može svaki segment aktivnosti organizacionih jedinica u jednom jedinom času prenijeti na Rektorat.

– Takav „prenos“ prijeti stvaranjem uskog grla i blokadom brojnih procesa trenutno, a na dugi rok i devastacijom dvije najvažnije dimenzije – razvojne i naučnoistraživačke. Prijeti nam opasnost da rad Univerziteta svedemo na hladni pogon u nastavi i izjednačavanje jedne takve institucije sa bilo kojim javnim preduzećem – rekao je u razgovoru za Fenu Dželilović.

On ističe da iza gašenja pravnog subjektiviteta fakulteta, akademija i naučnih instituta (sa izuzetkom teoloških fakulteta) koji čine Univerzitet u Sarajevu i svrstavaju ga u red velikih svjetskih univerziteta, na žalost samo po administrativno-pravnim i kvantitativnim parametrima, stoji zapravo najveća transformacija Univerziteta od njegovog osnivanja.

– Riječ je, dakle, o suštinskoj promjeni sveukupnog načina funkcioniranja UNSA, ali i o redefiniranju njegove društvene pozicije, pa i funkcije – kaže.

Dekan Filozofskog fakulteta podsjeća da je Senat Univerziteta na vrijeme tražio izmjene Zakona po hitnom postupku koje su išle upravo tim tragom – izmijeniti Zakon na način da akademska zajednica dobije dovoljno vremena kako bi sama odredila dinamiku i tempo dovršetka integrativnih procesa za svako od polja njenog djelovanja.

U ovim okolnostima, smatra Dželilović, Univerzitet prestaje biti razvojni pokretač društva i u dobroj mjeri gubi svoju temeljnu društvenu zadaću.

Dželilović ističe da umjesto da su Vlada i Skupština KS usvojile predložene izmjene Zakona koje je Senat tražio i jednoglasno usvojio, donesena je odluka kojom se čitav proces administrativno ubrzava. Istovremeno, fakulteti, akademije i instituti nisu ni izbliza pripremljeni za enormno veliki broj promjena u dosadašnjem načinu poslovanja.

– Pa i ako se potpiše neki budući zadovoljavajući kolektivni ugovor o finansiranju samih radnih mjesta, to bi na ruku išlo samo onim nastavnicima i saradnicima koji su i do sada o Univerzitetu mislili tek iz perspektive vlastite osrednjosti, skromnih sposobnosti i iluzije akademske udobnosti. No, sasvim je vjerovatno da će i ona većina istinski vrijednih i izuzetno sposobnih profesora i saradnika, naglo gurnuta u poziciju pukih državnih činovnika, ubrzo ostati demotivirana za dalji istraživački rad i razvoj naučne misli u svim oblastima koje UNSA pokriva – naglasio je dekan Dželilović.

On je podvukao da je odluka donesena i da sada mnogo toga ovisi o Akcionom planu koji se mora donijeti u roku od 90 dana.

– Mislim da bi se u njega mogli ugraditi osnovni zahtjevi koje je Senat definirao u prijedlogu izmjena zakona i koji, sada je to izvjesno, zasigurno neće nikada biti na dnevnom redu kantonalne skupštine. Druga solucija jest jedan novi zakon o visokom obrazovanju, u čijoj bi izradi aktivno učestvovali oni koji uistinu razumiju prirodu akademskog rada i specifičnosti pojedinih oblasti – naglašava Dželilović.

Ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Elvir Kazazović, govoreći o problematici imovinskih odnosa, naglašava da jezikom Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o imovini Kantona Sarajevo, imovina fakulteta, akademija i instituta je imovina osnivača, odnosno Kantona Sarajevo.

– Ukoliko pogledate odluku Skupštine Kantona Sarajevo i prateći spisak nekretnina moći ćete vidjeti da se u vlasničkom listu u najvećem broju slučajeva navodi da se radi o državnom vlasništvu, odnosno samo o pravu raspolaganja Univerziteta u Sarajevu ili njegovih članica. Na osnovu takvog pravnog stanja, koje je zasnovano na službenim podacima nadležnog suda, proizilazi da se fakultetima, akademijama i institutima ne može niti oduzimati nešto što nije u njihovom vlasništvu – istakao je u razgovoru za Fenu ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Elvir Kazazović.

Ministar Kazazović naglašava da problem nedostatka prostora sa kojim se pojedini fakulteti u svom radu suočavaju, kao i pitanje korištenja prostora koji nisu u vlasništvu Kantona Sarajevo od strane pojedinih fakulteta i akademija, nema direktnu vezu sa integracijom UNSA.

– UNSA kroz proces integracije jača svoju poziciju u svakom smislu, pa i u pravnom i finansijskom. Ne treba zaboraviti da se integracijom UNSA, pored ostalog, integriraju i prostorni kapaciteti te ogromni ljudski resursi i potencijali koji su sada disperzirani u 31 relativno zaseban i autonoman sistem – kaže ministar.

Kazazović smatra da aktuelni, kao i predstojeći procesi na UNSA, zahtijevaju mnogo energije, koordiniranog rada i napora, a prije svega neupitnu opredijeljenost za njihovo provođenje te da svi ti procesi uz podršku i dijalog sa nadležnim vlastima, kao i maksimalan angažman raspoloživih ljudskih resursa, mogu biti uspješno realizovani.

Ministar Kazazović podvukao je da su aktivnosti na uvođenju UNSA u sistem trezora i usklađivanju njegovog pravnog statusa sa zakonom, u periodu od skoro godinu dana zajednički generirane od strane više ministarstava u Vladi Kantona Sarajevo i UNSA te da je Zakon o visokom obrazovanju usvojen prošle godine, a da se godinu dana kasnije razgovara o provedenim aktivnostima.

Kazazović ističe da je neposredno nakon usvajanja Zakona prošle godine, Vlada imenovala posebnu komisiju za vršenje monitoringa nad njegovom primjenom. Tako da se, smatra ministar Kazazović, Vlada stavila na raspolaganje UNSA i poslala jasnu poruku da provođenje Zakona, kao i budućnost UNSA, predstavlja zajedničku odgovornost. On dodaje da su u rad Komisije uključeni predstavnici UNSA, a član komisije bio je i rektor Škrijelj. Također kaže da su imenovane dvije radne grupe koje su imale obavezu da konkretno modeliraju proces uvođenja UNSA u sistem trezora, kao i proces usklađivanja pravnog statusa UNSA sa zakonom te dodaje da su u radu tih radnih grupa redovno participirali eksperti sa UNSA.

– Aktivnost radnih grupa rezultirala je i odgovarajućim Akcionim planom koji je predložen komisiji Vlade Kantona Sarajevo i koji je podržan i potpisan od strane svih članova Komisije, pa tako i od strane rektora UNSA. Trenutno su u završnoj fazi i aktivnosti na izradi Elaborata o provedbi odluke Skupštine Kantona Sarajevo, tako da se može reći da su osnov za provođenje svih aktivnosti na integraciji UNSA odgovarajući dokumenti koji su kreirani u saradnji sa UNSA. U rad Komisije za izradu Elaborata, koja broji sedam članova, uključena su tri eksperta sa UNSA. Sve pomenuto, kao i mnoge druge aktivnosti, potvrđuju postojanje intenzivnog i kontinuiranog dijaloga sa UNSA – ističe Kazazović.

Ministar kaže i da u okviru aktivnosti koje se zajednički sa UNSA provode na implementaciji Zakona o visokom obrazovanju, važno mjesto zauzima Kolektivni ugovor za djelatnost visokog obrazovanja i nauke. On naglašava da je Vlada iskazala spremnost i želju da se otvori proces kolektivnog pregovaranja i u tom smislu sa Sindikatom UNSA potpisan je protokol o principima na kojima će se voditi pregovori.

Dodaje da je realno očekivati da će Kolektivni ugovor za djelatnost visokog obrazovanja i nauke na području Kantona Sarajevo biti potpisan do kraja tekuće godine i da će Budžet Kantona Sarajevo za 2019. godinu uvažiti činjenicu postojanja ovog kolektivnog ugovora.