Općina gdje 20 godina vlada isti čovjek: Računi za telefone premašili 18.000 KM

Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH završio je i objavio izvještaje za još jednu grupu od 14 subjekata, a ono što odmah upada u oči je dvostruko negativno mišljenje koje je dato Općini Ravno – za finansijske izvještaje i usklađenost sa zakonskim propisima.

Ovom općinom u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, pedesetak kilometara udaljenoj od Dubrovnika, već skoro 20 godina suvereno vlada HDZ-ov načelnik Andrija Šimunović. Posljednji put na ovu funkciju izabran na lokalnim izborima 2020. godine i ovo mu je čak peti uzastopni mandat.

Najviša plaća skoro 3.000 KM

Podugačak je spisak onoga što je Općina trebala, a nije uradila, pa tako, pored ostalog, nije uspostavljen trezorski način poslovanja javnim sredstvima niti registar budžetskih korisnika, nisu usklađeni propisi sa raznim zakonima, nije imenovan koordinator za finansijsko upravljanje i kontrolu, nije sačinjen registar rizika…

Osim toga, koeficijenti za isplate plaća bili su znatno veći od onih koji su utvrđeni Odlukom o izvršenju budžeta za 2022. godinu. Iako je ovom odlukom, koju je donijelo Općinsko vijeće, utvrđena osnovica od 315 KM, u primjeni su bile osnovice od 348 KM i 365 KM, koje su korištene bez donošenja odgovarajućih akata. Odgovorna osoba obrazložila je kako je povećanje izvršeno na osnovu viška sredstava planiranih u okviru budžeta na poziciji plaća i naknada plaća. Uočene su nezakonitosti i u obračunima minulog rada.

-Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH nalaže da se minuli rad uvećava za 0,5 posto za svaku započetu godinu penzijskog staža izabranih dužnosnika, nosioca izvršnih funkcija i savjetnika, državnih službenika i namještenika, službenika sudske policije i zatvorskih policajaca – stražara, a najviše do 20 posto. Uvidom u platne liste utvrdili smo da se minuli rad uvećava za 0,4 posto, a ne za 0,5 posto i da u nekim slučajevima premašuje maksimalan iznos od 20 posto – naveli su revizori.

Inače, za plaće i naknade troškova zaposlenih u 2022. godini utrošeno je 622.345 KM. Najviša neto plaća je 2.914 KM s minulim radom, a najniža 682 KM, dok je prosječna iznosila 1.477 KM.

Pauze računaju kao radno vrijeme

Suprotno odredbama Zakona o radu, zaposlenicima su se i pauze uračunavale u radno vrijeme, pa su na poslu provodili 37,5 sati sedmično, a ostatak do zakonom definisanih 40 sati na pauzama. Pored toga, naknadu za topli obrok primali su i za dane koje nisu proveli na poslu.

-Konstatujemo da raspored radnog vremena nije utvrđen u skladu sa odredbama Zakona o radu u FBiH, kojim je propisano da se pauza od 30 minuta ne računa u radno vrijeme. Odlukom o radnom vremenu definisano je puno radno vrijeme u trajanju od 40 sati sedmično, dok je raspored radnog vremena utvrđen na način da se pauza računa u puno radno vrijeme. Ovo ima za posljedicu da radno vrijeme bez pauze traje 37,5 sati, što nije u skladu sa odredbama Zakona o radu – navodi se u revizorskom izvještaju.

Općina je za reprezentaciju, a što se najvećim dijelom odnosilo na hranu i piće, potrošila 56.414 KM, odnosno 1.414 KM više u odnosu na planirana sredstva, Pravilnikom iz 2017. godine načelnik je propisao ko i za koje namjene ima pravo na reprezentaciju, ali ne i do kojeg iznosa. Međutim, iako je predviđeno, Služba finansija nije kontrolisala i ovjeravala fakture, niti se potrošnja pratila na mjesečnom nivou.

Ograničenja postoje na papiru

Za komunikaciju i komunalne usluge potrošeno je 3.011 KM više u odnosu na budžetom planiranih 15.000. Skoro 12.000 odnosi se na račune za mobitele i fiksne telefone. Iako potrošnja za mobitele ograničena na 50 maraka utvrđeno je da i u slučaju prekoračenja cjelokupan iznos plaća Općina i da se korisnicima to ne oduzima od plaće.

Općina nije donijela Plan javnih nabavki za 2022. godinu, kao akt kojim se detaljno planira potrošnja javnih sredstava putem provođenja postupaka javne nabavke, čime je prekršila Zakon o javnim nabavkama. Prilikom nabavki usluga reprezentacije i ugovorenih usluga, Općina nije provodila postupke nabavki niti zaključivala ugovore s dobavljačima. Također, nije objavljivala obavještenja o dodjeli ugovora niti je Agenciji za javne nabavke dostavljala izvještaje.