Omogućava li Konkurencijsko vijeće Telekomu Srbije monopol na tržištu BiH?

Telekom Srbije nezaustavljivo osvaja bh. tržište telekomunikacija. Kao vlasnik M:tela, nedavno je kupio Blicnet i Telrad, telekom operatere u entitetu Republika Srpska, a namjerava u svoje vlasništvo uknjižiti i ELTA-u, čime bi ostvario monopol nad telekomunikacijskim sektorom u RS-u. Premda, stručnjaci iz ove oblasti tvrde da je monopol već ostvaren i bez kupovine ELTA-e. Reagiralo je Vijeće ministara BiH i zatražilo odgovore od Konkurencijskog vijeća BiH, čiji je primarni zadatak da spriječi ostvarivanje bilo kakvog i bilo čijeg monopola u državi.

Umjesto odgovora na pitanja: ima li neki od telekomunikacijskog operatera trenutno dominantan položaj u BiH, preciznije udio na tržištu veći od 40 procenata, postoji li dominanti operater, te da li Konkurencijsko vijeće spriječava ili planira spriječiti eventualno monopolističko ponašanje bilo kojeg telekomunikacijskog ili drugog operatera u skladu sa Zakonom o konkurenciji i drugim važećim propisima, Vijeće ministara je od Konkurencijskog vijeća dobilo nemušto sročeno mišljenje.

Umjesto jasnog odgovora, Konkurencijsko vijeće citira prepisane članove zakona, navodi razna rješenja, da su oni tako odlučili, ne ponudivši bilo kakav argument zašto je tržište telekomunikacija definisano kao nacionalno, dakle cijela BiH. Nije ponuđeno ni adekvatno obrazloženje u odnosu na konkretne situacije, gdje je M:tel sticao kontrolu nad dva relativno mala lokalna operatera koji djeluju u tek po nekoliko općina. Najgore od svega je što ovo vijeće pokušava derogirati ulogu i važnost i postaviti se iznad Vijeća ministara BiH.

Ovakvim postupkom Konkurencijsko vijeće ignorira činjenice da Vijeće ministara BiH, po zakonu, vrši nadzor nad radom te instistucije i da putem Žalbenog vijeća ima pravo da poništi sve njene odluke. Također, osim nadzora nad radom Konkurencijskog vijeća, Vijeće ministara u odnosu na tržište telekomunikacija ima obavezu i odgovornost da prati stanje jer donosi Politiku sektora telekomunikacija i određuje pravce razvoja sektora.

U konkretnom slučaju, postoji velika vjerovatnoća da je ovo vijeće svojim odlukama dovelo u pitanje osnovne principe te politike. Shodno tome, Vijeće ministara je imalo pravo tražiti odgovore na postavljena pitanja, a što je kompanija M:tel u nekoliko svojih saopćenja pokušala predstaviti kao politički pritisak na rad ovog vijeća. Usput, upravo je Konkurencijsko vijeće javnost uskratilo za važnu informaciju – kako je odredilo relevantnost tržišta, na osnovu kojih je odobrilo M:tel-ove koncentracije. Da stvar bude zanimljivija u slučaju M:tela, Konkurencijsko vijeće nije objavilo i na šta se odnose tri povučene prijave koncentracije M:tela. Odluke nisu objavljene i pored poziva pojedinih operatera, ali i zakonske obaveze jer ih je Konkurencijsko vijeće dužno objavljivati što dalje stvara sumnje da ovo vijeće M:telu toleriše zloupotrebu procesnih prava.

Vijeću ministara nije odgovoreno ni kakav je tržišni udio M:tela nakon transakcija u tim općinama u kojima su djelovali Blicnet i Telrad i kakav utjecaj predmetne transakcije imaju na krajnje korisnike. Konkurencija je ukinuta jer nema izbora operatera. Na ovaj način se tržište vraća u kasne 90-te godine kada je postojao samo jedan izbor. Dakle, sve što se trenutno radi protivno je principu liberalizacije tržišta iz politike sektora telekomunikacija.

Konkurencijsko vijeće ovakvim ponašanjem, osim što demonstrira nepoštivanje prema Vijeću ministara, krši zakon i favorizira M:tel ili preciznije Telekom Srbije.