Omersoftić: 6.400 štediša potražuje oko 25 miliona eura

Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić izjavila je danas da je Slovenija odbila vratiti štednju štedišama Federacije BiH čija je štednja bila konvertovana u privatizacijske certifikate, bez obzira na to što su certifikati poništeni od Ustavnog suda FBiH i nisu se mogli koristiti u privatizaciji.

Omersoftić je danas na konferenciji za medije pojasnila da je u oktobru prošle godine Slovenija objavila da ima podatke o štedišama iz BiH i pokrenula postupak verifikacije potraživanja.

Jedan dio štediša dobio je informativni obračun i uplatu štednje, jednom dijelu štediša nedostaje potpuna dokumentacija, poput, promjena adresa, ulica.

– Ključni problem je ipak, što je Slovenija odbila vratiti štednju štedišama iz Federacije BiH čija je štednja bila konvertovana u privatizacijske certifikate u FBiH – naglasila je Omersoftić.

Riječ o 6.400 štediša iz BiH koji potražuju oko 25 miliona eura štednje.

Navela je da prema slovenskom zakonu, štediše moraju pokrenuti upravni spor u Upravnom sudu u Sloveniji, iako ustavna tužba ne predstavlja efikasan lijek, većina štediša je takve tužbe poslala u Sloveniju.

– Sada im Upravni sud Slovenije traži da u roku od 20 dana, što je veoma kratak rok, angažiraju u Sloveniji punomoćnika i da svaki od njih uplati 148 eura sudske takse kao preduvjet da se njihova tužba razmatra – rekla je Omersoftić i dodala da štediše nemaju novac za vođenje sporova, te da će o svemu obavijestiti Evropski sud za ljudska prava u Stazburu.

Govoreći o štednji kod srbijanskih banaka, kazala je da mnoge štediše koje su u decembru 2015.godine predale aplikaciju, još nisu dobile nikakvu informaciju.

Podsjetila je da Srbija insistira da štediše dostave original štedne knjižice i drugu dokumentaciju, kao i potvrdu da li je štediša iskoristio svu ili dio štednje. Štediše koje nemaju originalna dokumenta, kao što je štednja knjižica, morat će svoju štednju dokazivati u sudskom postupku.

Naglasila je i to da svaki štediša mora lično podnijeti prijavu potraživanja u Srbiji.

Štediše se pouzdaju u Evropski sud za ljudska prava u Strazburu koji je prošle godine donio presudu kojom je Slovenija obavezna bosanskohercegovačkim i hrvatskim štedišama isplatiti staru deviznu štednju koju su imali u Ljubljanskoj banci.