najglomazniji birokratski aparat
Oko 666 miliona godišnje na plate i naknade za 22.000 zaposlenih u državnim institucijama
Pogledajte tabelu (na dnu teksta) koliko tačno osoba radi u svakoj od ukupno 75 institucija na nivou BiH
Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ
Broj uposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine zaključno sa posljednjim danom prošle godine bio je 22.227 zaposlenika! Na njihove plate i naknade u 2019.godini godini potrošeno je 666.955,252 KM. Podaci su ovo Ministarstva finansija i trezora BiH sadržani u odgovoru na pitanja Saše Magazinovića, poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH I odnose se na zaposlene u ukupno 75 institucija na nivou BiH.
Ako bi se ovom broju uposlenih pridodao onaj u entitetskim, kantonalnim i općinskim institucijama, još jednom bismo došli do zaključka da BiH ima najglomazniji birokratski aparat u Evropi.
ODGOVORI STIGLI NAKON DEVET MJESECI
Zanimljivo je da je Magazinović još u januaru ove godine uputio Vijeću ministara BiH pitanja o tome koliko je zaposlenih u institucijama I svim agencijama koje se finansiraju iz državnog budžeta, koliko se novca godišnje izdvoji za njihova primanja po svim osnovama, kakav je nacionalni sastav zaposlenih i koje pozicije se rapoređuju po nacionalnom ključu, te planiraju li institucije povećanje ili smanjenje broja zaposlenih.
Odgovori su prikupljeni tek nakon devet mjeseci i bit će razmatrani na narednoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH.
Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH u obrazloženju uz odgovor dostavljen Magazinoviću istaknuo je da su institucije odgovore dostavljale sukcesivno uz napomenu“ da je radi opsežnosti obuhvaćenih institucija, neujednačenih i specifičnih radnih mjesta u pojedinim institucijama kao i učestale potrebe za dodatnim korekcijama dostavljenih podataka, sam proces objedinjavanja podataka bio značajno otežan”.
I dok su podaci o broju zaposlenih i njihovim platama i naknadama dostavljeni u dosta jasnoj i vidljivoj formi, oni o nacionalnom sastavu uposlenika nisu dostavljeni u tekstualnoj formi, nego su unijeti u zajedničke tabele koje su morale ispuniti svaka institucija pojedinačno i koje su dostavljene u nimalo praktičnom obliku, što je vidljivo iz tabela koje možete pogledati u okviru ovog teksta.
Generalni sekretarijat Vijeća ministara naveo je i za koje institucije podaci o nacionalnom sastavu nisu uvršteni u tabele kao za većinu drugih institucija, te koja nije nikako dostavila podatke.
– Obavještajno-sigurnosna agencija BiH je dostavila odgovor označen stupnjem tajnosti INTERNO, pozivajući se na odredbe Zakona o zaštiti tajnih podataka, radi čega podaci OSABiH nisu uneseni u tablični pregled.
Takoder, se skreće pažnja na činjenicu da Predsjedništvo BiH nije dostavilo tražene podatke, dok podaci od Parlamentarne skupštine BiH nisu prikupljani. Tužiteljstvo BiH i Sud BiH obavijestili su Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH da nisu u mogućnosti popuniti tražene podatke sukladno tablici, radi čega dostavljeni podaci navedenih institucija nisu uvršteni u tablični pregled, te se dostavljaju kao privitak izvan tabličnog pregleda.
Ko sve radi u Tužilaštvu BiH
Prema podacima koje je dostavio Sud BiH u svom odgovoru, u Sudu Bosne i Hercegovine ukupno je zaposleno 289 osoba (sudije, stalno zaposleni i IPA projektno osoblje zaposleno na određeno).
-lzuzevši predsjednika Suda i sudije, koje podatke posjeduje VSTV BiH s obzirom da vrši proces izbora i imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, nacionalna struktura zaposlenih iznosi: 129 Bošnjaka, 33 Hrvata ,55 Srba , te 21 ostalih- naveli su između ostalog iz Suda BiH.
Iz Tužilaštva BiH su naveli da imaju 244 zaposlena, I to kako su naveli : Bošnjaka iz Federacije Bosne i Hercegovine – 134, Hrvata iz Federacije Bosne i Hercegovine – 36, Srba iz Federacije BiH – 9, Hrvata iz Republike Srpske – 1, Srba iz RS 48, Bošnjaka iz Brčko Distrikta – 1, ostalih iz FBiH 14, a iz RS – 1 .
Interesantno je , kao što je vidljivo da postoje evidencije i o nacionalnoj pripadnosti po mjestu boravka.
Na Magazinovićevo pitanje da li postoji potreba smanjenja ili povećanja uposlenika u javnom sektoru i u kojim konkretno institucijama iz Ministarstva finansija i trezora BiH na čelu s ministrom Vjekoslavom Bevandom odgovorili su da ne mogu dati odgovor u ime drugih institucija, budući da rukovoditelji institucija jedino mogu dati sveobuhvatne i tačne podatke o potrebama povećanja odnosno smanjenja broja zaposlenih u institucijama kojima rukovode. No, on se na ovo pitanje izjasnio potvrdno.
-U Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine, kojim rukovodim, postoji potreba za povećanjem broja zaposlenih u određenim sektorima zbog povećanog obima poslova povodom pristupanja određenim medunarodnim organizacijama kao i povodom odgovaranja zahtjevima koji se postavljaju u procesu integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju- naveli sui z tog ministarstva.
Na Magazinovićevo pitanje o broju pozicija koje se raspoređuju po nacionalnom ključu i koje su to, iz Ministarstva finansija i trezora BiH odgovorili su da u toj instituciji “struktura državnih službenika odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine, prema posljednjem popisu stanovništva”, te da se pozicije koje se raspoređuju nisu unaprijed raspoređene po nacionalnom ključu.
Pogledajte u nastavku koliko u svakoj državnoj instituciji ponaosob ima zaposlenih…