OHR: Vlasti u BiH se trebaju pozabaviti segregacijom u obrazovnom sektoru

Slučajevi diskriminacije i segregacije učenika zabilježeni su širom BiH u proteklim godinama. U takvim okolnostima najviše ispaštaju djeca budući da se roditelji nerijetko odlučuju i da u potpunosti bojkotuju nastavu.

Posljednji slučaj zabilježen je nedavno u Kiseljaku gdje su roditelji učenika bojkotirali nastavu, zbog, kako su naveli, 16 godina dugog ignoriranja potreba učenika te škole.

O problemima segregacije u obrazovanju već dugo upozorava i potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić koji je nedavno izjavio da “ovakav stepen diskriminacije nije zabilježen u civilizovanoj Evropi još od Drugog svjetskog rata”.

U razgovoru za Fokus.ba Savjetnica OHR-a za vanjske i medijske odnose Ljiljana Radetić istakla je da entitetske, kantonalne i općinske vlasti trebaju poduzeti konkretne korake kako bi se pozabavili pitanjem diskriminacije i segregacije u obrazovnom sektoru u cijeloj zemlji.

“OHR i Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) naglasili su veliki značaj obrazovanja za pomirenje, održivi mir i ekonomski razvoj, te su pozvali vlasti u Bosni i Hercegovini da odlučno pristupe reformi obrazovnog sistema koja bi poboljšala i prilagodila prosvjetne standarde zahtjevima tržišta rada u 21. stoljeću, a na principima nepolitizacije, nediskriminacije, nesegregacije i inkluzivnosti”, kazala je Radetić za Fokus.ba.

Dodala je da je OHR u proteklom periodu neprestano podsjećao vlasti da Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, koji je potpisan u Parizu, sadrži tekstove Sporazuma na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako autentičan.

“Shodno tome, Mirovni sporazum priznaje tri zvanična jezika u BiH – bosanski, srpski i hrvatski. Nadalje, Upravni odbor PIC-a bio je jasan kada je prihvatio odluku Ustavnog suda BiH prema kojoj konstitutivni narodi i pripadnici ostalih imaju ustavno pravo da imenuju svoj jezik, te je pozvao sve nivoe vlasti da na jednak način priznaju ovo pravo svim konstitutivnim narodima i pripadnicima ostalih. U Federaciji BiH, kantonalne ustave treba uskladiti sa Ustavom FBiH u pogledu statusa svih konstitutivnih naroda i njihovih jezika”, zaključila je Radetić.