Ograničen broj testiranja na koronavirus u ZDK

Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona već duže vrijeme upozorava na nedostatak broja testova za koronavirus, kojih imaju dovoljno još za jedno kraće vrijeme – istakao je na današnjoj pres-konferenciji tog štaba ministar zdravstva ZDK Adnan Jupić.

Postoje najave da će biti nabavljene i distribuirane nove količine testova, ali otežavajuća okolnost za ZDK, napominje Jupić, što su jučer neki uzorci iz ZDK-a vraćeni iz Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo (UKCS).

– Mi smo i ranije imali poluzvanične najave da bi se to moglo desiti, odnosno da će biti prinuđeni da ograniče broj testova sa ZDK na 50. Mi smo sa Kriznog štaba išli sa reakcijom prema Kriznom štabu Federalnog ministarstva zdravstva i UKC-u te tražili objašnjenje za te postupke. Ja se nadam da ćemo naći izlaz iz ove situacije, a do tog momenta mi ćemo se morati uklapati u kapacitete koje imamo i nastojati da situaciju u ZDK držimo na ovako visokom i dobrom nivou – kazao je na današnjoj pres-konferenciji ministar Jupić.

PCR laboratorije Opće bolnice Tešanj i Kantonalne bolnice Zenica, napominje Jupić, ne mogu odgovoriti svim potrebama za testiranje pa već duže vrijeme razmišljaju i o nabavci automatskih ekstraktora, kojima bi uvećali kapacitete te dvije licencirane laboratorije iz ZDK-a.

– Ako uspijemo nabaviti barem jedan ekstarktor, mislim da bi mogli odgovoriti potrebama stanovništva ZDK za testiranjem. Malo teže ide s nabavkom te opreme, jer ste svjedoci da se to dešava svuda tako da je i ta oprema deficitarna – podsjeća Jupić.

Uprkos povećanju broja zaraženih, napominje, nekih evidentnih klastera, pogotovo kao što je bio slučaj u nekim preduzećima u Maglaju i Tešnju, u tom kantonu trenutno nema.

– Još uvijek nemamo nekontrolisanog širenja među stanovništvom. Mi u ovom momentu imamo oko 800 lica koji su oboljeli do sada. Ali, mi se moramo lagano vraćati i drugim obavezama zdravstva ZDK te smo u tom smislu apelirali i tražili od zdravstvenih ustanova, kako bolnica tako i domova zdravlja, da maksimalno brzo stave u funkciju svih kapaciteta i poslova koje su radili u proteklom periodu- kaže Jupić.

Poluzvanične informacije, napominje Jupić, govore da neki domovi zdravlja funkcionišu „otežano i sa velikim gužvama“, zbog čega bi menadžeri tih ustanova i lokalne zajednice trebale osigurati adekvatnu zdravstvenu skrb za svoje sugrađane.

Najavio je iduće sedmice obilazak svih domova zdravlja te poduzeti postupke da se otklone problemi.

– Evidentno je, kako raste broj pozitivnih pacijenata u općoj populaciji, raste i broj hospitaliziranih pacijenata. Mi smo u jednom periodu bili spali na 20-ak hospitaliziranih, ali u ovom trenutku imamo 55 pacijenata. Ono što je primjetno da u ovom trenutku imamo i znatno pogoršanje u smislu da je puno više teških i srednje teških pacijenata. Jučer smo, u jednom trenutku, imali pet pacijenata na respiratoru, danas je četiri. Sinoć nam je još jedan pacijent preminuo- kazao je direktor KBZ-a Rasim Skomorac.

Situacija je, napominje, u tom smislu puno teža i zahtjeva ozbiljniji i angažovaniji te i skuplji tretman svih tih pacijenata.

– Lijekova još uvijek imamo dovoljno, to nije sporno. Dakle, radi se o standardnom tretmanu tih pacijenata, jer nema nikakvog specifičnog lijeka za Covid-pozitivne pacijente, ali je i količina lijekova povećana kako bi se njihovi životi pokušali spasiti. Jutros smo na respiratoru imali četiri pacijenta, ali imamo još pacijenata koji su u bolnici i koji imaju potrebu za kiseoničkom podrškom. To govori da se radi o ozbiljnijim kliničkim slikama- ističe Skomorac.

Brojke još uvijek nisu velike, ali je kliničko stanje tih pacijenata, kaže Skomorac, puno ozbiljnije nego na početku borbe protiv koronavirusa. Zbog toga je velika i opterećenost zdravstvenog osoblja.

-Morate znati da, od početka pandemije, radimo sa šest infektologa. Morate znati da imamo svega 15 anesteziologa.

Sa pojavom ovih pacijenata, koji zahtjevaju respiratornu podršku, pored redovnog programa koji trebaju da pokrivaju anesteziolozi- pored, uslovno rečeno, redovne intenzivne njege, pojavljuje se još jedna velika intenzivna njega, sa veoma zahtjevnim pacijentima- upozorava Skomorac.

Zbog toga, kaže Skomorac, imaju problema s organizacijom posla, zbog čega će se, najavljuje, vjerovatno morati vratiti na potpuno ukidanje ili redukciju „hladnog operativnog programa“. Nije problem u opremi, nego u broju ljudi, kojih nemaju dovoljno niti im se takvi kadrovi javljaju na već raspisani konkurs. Nema, kaže Skomorac, na tržištu takvih ljudi.