Odlazak mladih iz BiH još jedna negativna dejtonska posljedica

Rezultat 25. godišnjeg postojanja Dejtonskog sporazuma su dva miliona bh. izbjeglica koji su postali dijaspora širom svijeta, i sasvim sigurno trajno nastanjeni u državama u koje su izbjegli tokom rata, te još 32.000 porodica u BiH koje čekaju na obnovu svojih stambenih jedinica – ocjena je predsjednice Unija za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunise Zukić.

-Negativne posljedice Dejtonskog sporazuma sada se manifestiraju na način koji teško da se mogao zamisliti, četvrt vijeka kasnije, da BiH ponovo napuštaju njeni stanovnici, sada najproduktivnija i najobrazovanija generacija mladih ljudi koji, iz brojnih razloga, odlaze u zemlje EU – kaže Zukić u izjavi za Fenu.

Uz napomenu da se 28 godina bavi problematikom izbjeglica i raseljenih, jer je nekadašnji Savez izbjeglica i raseljenih lica nastao 1992. godine u ratnoj BiH, u Sarajevu s dolaskom prvih prognanika, i 25 postdejtonskih godina, Zukić kaže kako je Dejton postao umjesto stvarnosti, velika dogma, koju zloupotrebljavaju političari u BiH, ali i oni iz susjednih država.

-Srbija i Hrvatska su garanti Dejtonskog sporazuma, a to znači da je trebalo da pomognu BiH, a ne da se miješaju u unutarnju politiku naše zemlje politizirajući Dejtonski sporazum i tako doprinoseći da se sporazum u praksi pretvori u svoju suprotnost, pa umjesto povratka imamo stalno iseljavanje stanovnika naše zemlje – ocjenjuje Zukić.

Ona naglašava da je Dejtonski sporazum dat BiH na implementaciju, prije svega u smislu povratka prognanih, raseljenih i obnove kuća za povratnike, a ne da se pretvara u političko pitanje.

-Upravo zbog takve manipulacije Dejtonskog sporazuma njegova suština je zanemarena, nije implementirana – zaključuje Zukić, uz opasku kako je netom nakon potpisivanja sporazuma 1995., na poziv francuskih intelektualaca, boravila u Parizu gdje je od sagovornika čula izuzetnu zabrinutost da Sporazum neće biti implementiran, upravo zbog procjene o opasnosti njegove politizacije.