Odjeci političkog skupa u Neumu: Tragikomedija se nastavlja i ko zna koliko će trajati

Suština pregovora u Neumu stala je u nekoliko rečenica koje je Milorad Dodik razmijenio sa Draganom Čovićem i to samo što su okončani trodnevni pregovori američko-europskih medijatora sa političkim liderima iz FBiH, piše Žurnal.

Lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH prekinuo je konferenciju za medije kako bi se javio kolegi iz HDZ-a: „E, Dragane, Mile je… Jesi živ čovječe. Svaka čast, baš mi je žao što nisam bio dole da popijem s tobom piće… Kako je to bilo, šta se dogodilo? Kamuflaže nema….je l da? Dobro, to je to…“.

Potom je prisutnim novinarima referirao: „Ništa od tih modela nije uspjelo, ako vas interesuje“.

Štefica Galić, novinarka i urednica portala Tačno.net smatra da je ovaj „famozni“ poziv isceniran ili ako to nije onda je znak da im je zajednička agenda – rasturanje BiH.

„Tragikomedija se nastavlja i ko zna do kada će trajati. Stalno govorim kako ne mogu graditi državu one ideologije koje su je jučer rušile, a danas na temeljima sveopće negacije, laži, kriminala i bez osjećaja za pravo i istinu, pokušavaju je rasturiti do kraja“, kaže Galić.

Tajanstveni vikend u Neumu

Nakon tajanstvenog vikenda u Neumu, tokom kojeg je javnost dobijala informacije na kapaljku, i više je nego jasno da politički lideri iz FBiH nisu usaglasili svoje stavove o izbornom zakonu.

Sporna su pitanja o izboru članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda. Na stolu je bilo različitih modela, ali nijedan nije prihvaćen.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da smo nakon Neuma „još dalje od postizanja neke vrste političkog dogovora“.

„Negdje mi se to sve dešava u onom okviru „tako blizu, a tako daleko. Vrlo često smo čuli i nakon ovog razgovora u Neumu da su maltene bili na dohvat ruke, vrlo blizu, a ipak nisu postigli rješenje. Mislim da su pozicije političkih aktera, kada se radi o reformi izbornog zakona, zacementirane i oni imaju potpuno različite poglede i po pitanju uređenja BiH“, navodi Topić.

Ona tvrdi da politički partneri imaju vrlo isključive stavove, nespremnost na kompromis, te da nastavljaju sa politikom ucjenjivanja i prijetnji.

„Sve je to nešto što smo gledali. U jednom trenutku je postojao tračak nade da bi se mogao postići sporazum, upravo pod pritiskom međunarodnog faktora. Meni se čini da će se ova saga nastaviti i bliža sam vjerovanju da se neće postići saglasnost“, dodala je Topić.

Lider SDA Bakir Izetbegović je u nedjelju, po završetku pregovora, izjavio da su bili blizu dogovora, te da će ih sami nastaviti u Sarajevu. Njegov kolega iz HDZ-a Dragan Čović je, pak, kazao da je on potrošio svoj optimizam i da „s ovim ljudima više nema smisla raditi“. I on očekuje nastavak pregovora u narednih 10-ak dana.

Tanja Topić, pak, smatra da je teško moguće da će se politički lideri sami dogovoriti: „Ako nisu postigli tu vrstu dogovora pod paskom međunarodnih predstavnika teško da oni to mogu sami, jer to je samo još jedna potvrda načina na koji funkcionišu“.

Zaključuje da je to stalno zamajavanje javnosti da su blizu dogovora, te da se u začaranom krugu vrtimo već godinama.

Štefica Galić kaže za Žurnal da smo znali i prije nego su otišli na pregovore da od njih neće biti ništa.

„Šta uopće znači „približavanje stavova“ nacionalista o hrvatskom nametnutom narativu izbornog zakona, tj. ispunjavanja Čovićevih želja usred najveće krize u zemlji koju upravo proizvode Čović i Dodik? I zašto bi nacionalističke stranke raspravljale o državnim pitanjima po hotelima umjesto u institucijama države gdje im je mjesto. Još uz medijatore koji su kritizirani i u svojim zemljama zbog načina rada a i drugdje. I naročito pritiska iz vrha vlasti Hrvatske i njihove mantre o ugroženosti „nesretnih i zlostavljanih“ Hrvata od strane „velikobošnjačkih hegemonista“. Ko god se ne slaže s njima odmah je unitarista, mrzitelj svega hrvatskoga ili građanski nacionalista“, tvrdi Galić.

Da je sve već viđeno mišljenja je i Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom“.

„Mi smo svjedoci da se u nekoj drugoj formi, bez predstavnika međunarodnih medijatora, razgovaralo o izmjene izbornog zakona, unazad šest ili sedam godina. Sjetite se Mostarskog sporazuma kojeg su potpisali SDA i HDZ BiH, ali ne znamo sve detalje tog sporazuma. Uvijek se radilo iza kulisa javnosti i dosta toga netransparentnog. Ali, svaki takav razgovor je završavao sa „nismo se dogovorili, ali smo bliže cilju“. I, evo, oni se šest, sedam godina približavaju tom konačnom rješenju. Slijedom toga, imamo i završetak ovih razgovora“, ističe Šehić.

On smatra da su se neke stvari pomakle, ali više zahvaljujući međunarodnim medijatorima, te istovremeno naglašava da se određeni problemi moraju riješiti. Tu prvenstveno misli na implementaciju odluke Zornić, ali i sve ostale odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

„Ono što je jako bitno jeste uraditi određene promjene u onom tehničkom smislu izbornog zakona kojim bi se spriječile izborne krađe i prevare, kako bismo mogli govoriti o poštenim i slobodnim izborima. Hoće li do toga doći? Jako je teško predvidjeti, jer mi imamo, u principu, politički neodgovorne političare, s druge strane ne znam kolika je spremnost na dijalog“, kaže Šehić.

Građani su najveći gubitnici

Bosna i Hercegovina se od rata nalazi u najdubljoj političkoj krizi koja za rezultat ima sve veće iseljavanje kompletnih porodica, iz oba entiteta. Upravo je to napuštanje države najveći rezultat vladavine etnonacionalističkih stranaka u BiH, smatra Šehić.

Prema njegovim riječima, u nametnutoj atmosferi „gubitnika i pobjednika“ nikome neće biti dobro: „Ja znam da su gubitnici građani, jer oni su uvijek gubitnici kada se dogovaraju ovi veliki, koji smatraju da su oni jedini legitimni predstavnici svojih naroda“.

BiH je jedna od zemalja koje su u proteklih devet godina najviše nazadovale kada je riječ o percepciji raširenosti korupcije, navodi se u novom izvještaju organizacije Transparency International. Prema indeksu percepcije korupcije za 2020., od ukupno 180 zemalja, BiH zauzima 111. poziciju.

Na posljedice korupcije na kompletno društvo, u posljednjem blogu, ukazuje i američki ambasador Eric Nelson: „Neobuzdana korupcija istovremeno spriječava građane Bosne i Hercegovine da idu naprijed i povlači ih na dno. Ona je glavni krivac za najveću stopu odlaska obrazovanog stanovništva u Evropi, najsporiji privredni oporavak na Zapadnom Balkanu, te nizak životni standard svih građana, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost“.

Izbori u oktobru ove godine jedinstvena su prilika da građani BiH svojim glasom konačno nešto promijene. Iako se, zbog posljednjih dešavanja, javljaju sumnje u to da će biti održani, Vehid Šehić tvrdi da za njega ne postoje mehanizmi koji bi spriječili održavanje izbora: „Izbori moraju biti u skladu s Izbornim zakonom BiH. On je jasan, izbori se održavaju prve nedjelje u oktobru, to je 2. oktobar, CIK BiH 150 dana prije toga donosi odluku. Ako ne donese odluku, ona krši izborni zakon. Izbori će biti i građanima će se omogućiti da iskoriste svoje Ustavom zagarantovano pravo“.