zbog vremenskih neprilika
Odgođeno obilježavanje Dana sjećanja na žrtve na Kazanima
Gradonačelnica grada Sarajeva Benjamina Karić potvrdila je za BIRN BiH da je obilježavanje Dana sjećanja na žrtve na Kazanima odgođeno zbog vremenskih neprilika
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve na Kazanima, koje je bilo zakazano za sutra, 9. novembra 2021. godine, odgođeno je zbog vremenskih neprilika, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Gradonačelnica grada Sarajeva Benjamina Karić potvrdila je za BIRN BiH da je obilježavanje Dana sjećanja na žrtve na Kazanima odgođeno zbog vremenskih neprilika.
“Meni je izuzetno žao što zbog teških vremenskih okolnosti i vremenskih neprilika odgađamo, dakle mi ne otkazujemo nego odgađamo obilježavanje Kazana”, rekla je Karić.
Dodala je da je sam spomenik za žrtve na Kazanima završen, da je težak 350 kilograma te da su se nadali da će ga sutra postaviti. Kaže kako zbog prirodnih nepogoda koje su ih iznenadile nisu imali vremena organizirati obilježavanje u zatvorenom prostoru.
“Ovo je jedna vanredna situacija koja se desila iznenada tako da nismo imali prostora da organizujemo nešto posebno u prostorijama Vijećnice”, navela je Karić.
Dogradonačelnica grada Sarajeva Anja Margetić rekla je za BIRN BiH kako će se u skorijem periodu razmatrati novi datum za ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja.
Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije rekao je da se datum obilježavanja Dana sjećanja na žrtve na Kazanima treba usaglasiti s porodicama nestalih i njihovim predstavnicima a ne na sjednici Gradskog vijeća.
“Gore se može obilježiti dan kada srpske porodice odluče da će se obilježavati”, kazao je Mandić.
Gradsko vijeće Grada Sarajeva je usvojilo prijedlog da se Dan sjećanja na žrtve na Kazanima obilježava 9. studenog jer je na taj datum započela ekshumacija. Također, na toj sjednici Gradsko vijeće Sarajeva usvojilo je odluku o tekstu koji će se nalaziti na spomeniku ubijenim građanima Sarajeva na Kazanima, prema prijedlogu gradonačelnice Benjamine Karić, a u kojem se ne spominju počinioci ubistava.
Na spomeniku na Kazanima, za koji je Karić najavila da će biti izgrađen do kraja godine, pisat će: “Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana”, a ispod će biti upisana imena ubijenih.
Gradsko vijeće Sarajeva odbilo je prijedlog vijećnika Naše stranke da na spomeniku na Kazanima piše: “Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tokom 1992. i 1993. ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade. Broj žrtava nije konačan”, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.
Iz jame na Kazanima nakon rata, u više ekshumacija, izvađeni su posmrtni ostaci 28 žrtava, od kojih je 21 identificirano, a prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), riječ je o šest žrtava ženskog spola i 15 muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva je bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti. Konačan broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen.
Za ubojstva počinjena na Kazanima te neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca tokom i neposredno nakon rata osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigate Armije BiH. Komandant ove jedinice Mušan Topalović Caco ubijen je u Sarajevu 26. oktobra 1993. godine tokom akcije hapšenja.
