„Istina, dijalog, budućnost“
Odbor za dijalog Memorijalnog centra posjetio Dahau, Vilah i Minhen
Posjeta je realizirana u okviru projekta „Istina, dijalog, budućnost“ koji realizira Memorijalni centar Srebrenica uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva
Odbor za dijalog Memorijalnog centra Srebrenica posjetio je memorijal posvećen žrtvama Holokausta i svim žrtvama nacističkog režima u njemačkom gradu Dahau.
Posjeta je realizirana u okviru projekta „Istina, dijalog, budućnost“ koji realizira Memorijalni centar Srebrenica uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
Prema procjenama, u logoru Dahau je ubijeno više od 40.000 ljudi iz cijele Evrope a blizu 200.000 je bilo zatočeno. Ovaj zloglasni koncentracioni logor je bio prvi svoje vrste na tlu nacističke Njemačke u to vrijeme. Memorijal, koji se nalazi na lokaciji nekadašnjeg logora, prikazuje patnju zatočenika i svu brutalnost nacističkog režima.
– Prethodnih dana posjetile smo mjesta na kojima je hiljade ljudi ubijeno samo zato jer su bili različite vjere, različitih uvjerenja i različite rase. Nacisti su u logoru Dahau zatvarali, mučili i ubili preko 40 hiljada ljudi, žena i djece. U razgovoru sa predstavnicima jevrejske zajednice u Minhenu saznali smo da je od šest miliona ubijenih Jevreja, milion djece stradalo u Holokaustu. To je milion duša koje nisu dobile priliku za život. Mi to nećemo i ne smijemo zaboraviti. Kako se sjećamo naše ubijene djece, naš dug je da se sjećamo i tuđe djece, koja su svirepo ubijena. Zločin ne zastarijeva niti ikad smije biti zaboravljena ni žrtva, a niti zločinac. Žrtve se sjećamo kako bi nastavila živjeti u našim srcima, a zločinca kako bismo neprestano opominjali mlade generacije da moraju prepoznati zločinačke ideologije u cilju njihovog sprječavanja – poručile su majke Srebrenice i Bratunca.
Tokom posjete, Odbor za dijalog se poklonio žrtvama Holokausta u austrijskom gradu Vilah kod spomenika „Denkmal der Namen“ („Spomenik imena“), nakon čega su posjetili Jevrejsku opštinu grada Minhena i Sinagogu „Ohel Jakob“. Tom prilikom su se susreli sa direktorom Jevrejske opštine Stevenom Guttmannom i drugim predstavnicima jevrejske zajednice u Minhenu. Članovi i članice Odbora za dijalog su razgovarali o izazovima borbe protiv govora mržnje i negiranja genocida i Holokausta, te su prezentirali trenutne mehanizme i pristupe koje organizacije i institucije koriste kako bi se stvorili uvjeti za proces suočavanja sa zločinima i prevencije zločina.
Naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina Univerziteta u Sarajevu i član Odbora za dijalog Muamer Džananović ističe da su posjetom Memorijalu koncentracionog logora Dachau i ostalim institucijama članovi Odbora željeli odati poštovanje žrtvama, proširiti svoja saznanja o razmjerama Holokausta, ali i prenijeti činjenice o genocidu nad Bošnjacima i razmjerama njegovog negiranja.
– Za nas koji naučno istražujemo holokaust, genocid i posljedice istih empirijska istraživanja krucijalno su važna kako bismo stekli adekvatna znanja. Važna činjenica je da smo tokom ovih posjeta s predstavnicima Jevrejske zajednice u Minhenu i ostalim predstavnicima drugih institucija naišli na veliko razumjevanje i interesovanje za razmjere počinjenog genocida u Srebrenici i oko nje. U tom smislu svakako je krucijalno važno da delegaciju Odbora za dijalog čine majke Srebrenice. One su upoznale naše domaćine s činjenicama da im je ubijeno desetine članova porodice i rodbine, a da danas žive i sreću izvršioce i negatore genocida. One su istakle da na ovom svijetu žele pravdu, a nikako osvetu, niti mržnju, što je bio jedan od zaključaka i poruka naših domaćina i nas koji smo činili delegaciju Memorijalnog centra tokom posjete Austriji i Njemačkoj – naglasio je Džananović.
Odbor je u okviru svojih aktivnosti do sada posjetio mnogobrojne memorijale i mjesta stradanja u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu. Cilj ovih posjeta jeste povezivanje sa drugim memorijalima i udruženjima koji aktivno rade na memorijalizaciji civilnih žrtava nasilja, komuniciranje činjenica o genocidu u Srebrenici i razvijanje dijaloga o načinima borbe protiv negiranja zločina.