Odbijen zahtjev zločinca Krstića puštanje na slobodu: “Nije pokazao rehabilitaciju”

Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) ponovo je odbio zahtjev nekadašnjeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislava Krstića, osuđenog na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici.

U svojoj odluci predsjednica Mehanizma sutkinja Graciela Gatti Santana je navela da, iako Krstić ispunjava uslove za prijevremeno puštanje na slobodu, smatra da bi njegov zahtjev trebao biti odbijen.

Sutkinja Gatti Santana je objasnila kako težina Krstićevih zločina utiče da mu se odbije prijevremeno puštanje na slobodu, kao i da demonstracija rehabilitacije treba biti uvjerljivija što je teže kriminalno ponašanje u pitanju.

Nije pokazao dovoljan stepen rehabilitacije

“Pozdravljam činjenicu da je Krstić napravio pozitivan napredak i smatram da njegovo javno priznanje da se u Srebrenici dogodio genocid, i da je u njemu učestvovao, odražava nivo rehabilitacije i od značaja je s obzirom na porast historijskog revizionizma i poricanja genocida u regionu”, navela je Gatti Santana.

U odluci je dodala da još uvijek nije uvjerena da je Krstić pokazao dovoljan stepen rehabilitacije da dosegne “povišeni prag”, kao i da nema dokaza koji ukazuju na postojanje uvjerljivih humanitarnih razloga kojima bi se mogla nadjačati negativna ocjena.

Krstić je prošle godine uputio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, kao i pismo u kojem je prihvatio odgovornost, o čemu je izvijestio Detektor.

U pismu je Krstić pohvalio usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kojom je 11. juli određen kao Dan sjećanja na žrtve genocida, i naveo da podržava Rezoluciju.

“Prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995., da sam pomogao i podržao genocid tako što sam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid”, rekao je Krstić u pismu.

Krstić je napisao da je pomagao i podržao zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara, da je učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena, djece i starijih iz Srebrenice, kako je naveo, znajući da su civili izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima.

Naveo je da je znao da Glavni štab VRS-a nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa.

“Želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oproštaj”, napisao je Krstić objašnjavajući da će to uraditi ako dopuste porodice žrtava.

“Neka pomogne u potrazi za nestalim”

Sutkinja Gatti Santana se u svojoj odluci osvrnula na dokaze, ali i na Krstićevo pismo, te kazala, između ostalog, kako ne smatra da su njegovi izrazi kajanja i prihvatanja odgovornosti iskreni, a da nisu motivisani isključivo njegovim zahtjevom za prijevremeno puštanje na slobodu.

Navela je da do danas mnoge porodice nestalih žrava genocida još uvijek čekaju informacije o svojim najmilijim i ne mogu da nađu smiraj. S obzirom da je utvrđeno, kako stoji u odluci, da je Drinski korpus učestvovao u pogubljenima, ukopima i izmještanjima posmrtnih ostataka “razumno je zaključiti da je Krstić, kao komandant Drinskog korpusa, imao pristup obimnim informacijama o njihovim operacijama”.

“Po mom mišljenju, Krstić bi mogao pokazati iskreno kajanje tako što bi otkrio sve relevantne informacije koje posjeduje ili uvjerljivo i transparentno objasniti zašto ne posjeduje takve informacije koje bi mogle pomoći u potrazi za nestalim posmrtnim ostacima”, navela je Gatti Santana i dodala da bi je takav čin više uvjerio da Krstić nije ravnodušan prema žrtvama svojih zločina i tragediji nestalih osoba nego izrazi suosjećanja i razumijevanja za žrtve.

Krstić je u Haškom tribunalu 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen da odsluži ostatak kazne u Poljskoj, odakle je ponovo vraćen u Pritvorsku jedinicu u Haagu.

Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam odbio.