Od prošlog jula izrečene dvije kazne za genocid u Srebrenici

Sud Bosne i Hercegovine je u proteklih godinu dana za genocid u Srebrenici izrekao samo prvostepenu presudu kojom je osuđen Srećko Aćimović, nekadašnji komandant bataljona na području Zvornika, dok je Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) potvrdio doživotnu kaznu bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću. Za godinu dana podignuta je samo jedna optužnica, piše Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH).

Pred Državnim sudom trenutno se vode četiri prvostepena postupka za genocid i druge zločine počinjene na području Srebrenice, a za godinu dana podignuta je samo jedna optužnica. U prvoj polovici 2021. godine nije podignuta niti jedna optužnica za ovo područje.

Doživotne kazne izrečene pred sudovima u regionu i Haagu za zločine počinjene u Srebrenici povećale su se na pet nakon konačne presude Mladiću, kojom je 8. juna osuđen za genocid u Srebrenici, kao i progon Bošnjaka i Hrvata u opštinama, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Doživotne kazne zatvora, uz Mladića, dobili su Radovan Karadžić, bivši predsjednik RS-a, kao i načelnici u bezbjednosnom sektoru Glavnog štaba VRS-a Zdravko Tolimir i Ljubiša Beara, te Vujadin Popović iz Drinskog korpusa.

Ukupno, izrečeno je više od 700 godina zatvora za 48 osoba.

Tokom proteklih godina brojna lica osuđena su na dugotrajne kazne zatvora za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici – od najviših zvaničnika Republike Srpske preko većeg broja šefova u bezbjednosnim strukturama, te vojnika i policajaca.

Uprkos velikom broju kazni, do danas pred sudovima nije rasvijetljeno ko su bili direktni izvršioci pogubljenja zarobljenih Bošnjaka na području Orahovca, Petkovaca, Kozluka i u Domu kulture u Pilici u julu 1995. godine.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, kaže da su optužnice potrebne kako bi Sud BiH donosio presude.

“Razočaravajuće je što Tužilaštvo BiH nije podiglo daleko veći broj optužnica, pogotovo kada je u pitanju Srebrenica, a začuđujuće je i to što Tužilaštvo od osnivanja do danas nije slijedilo neki putokaz koji ima pri Haškom tribunalu, a to je da podigne optužnice za genocid u drugim općinama, a posebno za Prijedor”, kaže Tahirović.

On podsjeća da je Vlada Republike Srpske još 2004. godine formirala Komisiju za istraživanje događaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, te kako je ta komisija govorila o hiljadama ljudi koji su učestvovali u dešavanjima u i oko Srebrenice.

“Taj spisak je dostupan Tužilaštvu BiH i praktično je nemoguće da Tužilaštvo nije pronašlo ni jednu osobu sa tog spiska koja živi na teritoriji BiH a protiv koje bi mogla podići optužnicu”, kaže Tahirović i podsjeća kako još uvijek nisu postignuti značajni rezultati po Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina.

Jedina optužnica protiv nedostupne osobe

Apelaciono vijeće potvrdilo je u presudi Mladiću zaključke Pretresnog vijeća da je u Srebrenici postojao udruženi zločinački poduhvat (UZP) s ciljem uklanjanja bošnjačkog stanovništva ubistvima muškaraca i prisilnim iseljavanjem žena, djece i nešto starijih muškaraca. Potvrđeno je da su od jutra 12. jula 1995. zločini genocida, istrebljenja i ubistva postali dio sredstava za postizanje tog cilja.

Mladić je, kako je potvrdilo Apelaciono vijeće, značajno doprinio ovom UZP-u i dijelio namjeru za postizanje zajedničkog cilja.

Apelaciono vijeće je naznačilo da nije ubijeđeno u navode Mladićeve žalbe da je on djelovao u cilju evakuacije civila zbog humanitarnih razloga, potvrdivši zaključke iz prvostepene presude da civili koji su napustili Srebrenicu u julu 1995. nisu imali drugu mogućnost.

Vijeće nije prihvatilo ni navode iz žalbe koji se odnose na dokaze o njegovom odsustvu iz Srebrenice, nepostojanju efektivne kontrole nad MUP-om, autentičnosti i pouzdanosti određenih presretnutih razgovora, kao i njegovom znanju o zločinima i nemogućnosti da kazni odgovorne.

Sud BiH je 16. oktobra 2020. izrekao prvostepenu presudu Srećku Aćimoviću za pomaganje u genocidu. Aćimović je, u svojstvu komandanta Drugog bataljona Zvorničke brigade VRS-a, proglašen krivim da je pomagao u zatvaranju bošnjačkih muškaraca dovezenih u školu u selu Roćević (opština Zvornik) te njihovim ubistvima na obali Drine kod Kozluka.

Žalbe na ovu presudu iznijeli su Tužilaštvo i Odbrana 7. juna ove godine, a u narednom periodu se očekuje odluka Apelacionog vijeća.

Za 19. juli zakazano je izricanje prvostepene presude Radetu Gariću, bivšem pripadniku Vlaseničke brigade, koji se po više tačaka tereti za progon Bošnjaka u Vlasenici 1992. godine, kao i za zlostavljanje grupe zarobljenih Bošnjaka u selu Luke (opština Vlasenica) u julu 1995.

Nakon šest godina od početka suđenja, u aprilu ove godine okončano je izvođenje dokaza na suđenju bivšim policijskim rukovodiocima iz Bratunca i Zvornika – Miodragu Josipoviću, Branimiru Tešiću, Dragomiru Vasiću, Danilu Zoljiću i Radomiru Pantiću. Završne riječi bile su preliminarno zakazane za maj, ali još nije počelo njihovo iznošenje.

Pred Sudom BiH su u toku još dva postupka protiv optuženih za genocid u Srebrenici. U toku je saslušanje svjedoka Tužilaštva na suđenju Milomiru Savčiću, nekadašnjem komandantu 65. zaštitnog motorizovanog puka Glavnog štaba VRS-a, kao i Miletu Kosoriću, nekadašnjem komandantu Vlaseničke brigade, i Momčilu Tešiću, bivšem vojnom policajcu.

Od jula prošle godine Tužilaštvo BiH je podiglo samo jednu optužnicu – protiv Zorana Malinića, koji je u svojstvu komandanta Bataljona vojne policije 65. zaštitnog motorizovanog puka optužen za pomaganje u genocidu. Malinić je nastanjen u Beogradu i državljanin je Srbije. U maju se nije pojavio na ročištu zakaznom za izjašnjenje o krivici.

Malinić je jedan od više optuženih za zločine u Srebrenici koji su nastanjeni u Srbiji i nisu dostupni pravosuđu BiH. Neki od predmeta ustupljeni su susjednoj državi, a pred sudom u Beogradu u toku je suđenje osmorici nekadašnjih pripadnika policije optuženih za strijeljanja u Kravici. Ovaj postupak traje od 2016. godine.

Za advokaticu Vasviju Vidović, rezultati Tužilaštva BiH u radu na predmetima koji se odnose na Srebrenicu skromni su.

Ona kaže kako razumije da je pandemija usporila velika suđenja, ali da ne razumije da je podignuta samo jedna optužnica.

“S druge strane, bave se potpuno beznačajnim predmetima, nekakvim krijumčarenjima. Dobro, i to su predmeti koje treba raditi, ali to je Državni sud, koji prioritet treba dati radu na ratnim zločinima i teškim djelima korupcije, a u manjoj mjeri da se bavi ovom vrstom krivičnih djela”, kaže Vidović i dodaje kako su optužnice protiv nedostupnih osoba poseban problem.

“Oni imaju informacije da je ta osoba nedostupna, vjerovatno. Umjesto da daju prioritet predmetima koji su s teškim posljedicama, gdje su dostupni osumnjičeni, oni to rade. Kao neko ko je dugo radio na ratnim zločinima, od istraga do odbrana, vrlo sam nezadovoljna. Kod ovakvog rukovodstva sigurno nećemo vidjeti porast broja presuda”, zaključuje Vidović.