Na meti škole i sudovi
Od 120 anonimnih dojava o bombama u Sarajevu jedna nije bila lažna
Od ukupnog broja anonimnih dojava do sada je rasvijetljeno šest. Nadležnom tužilaštvu podneseni su službeni izvještaji protiv šest osoba, među kojima je jedna maloljetna
Dvije sarajevske osnovne škole prije nekoliko dana bile su primorane prekinuti redovnu nastavu i evakuirati učenike i uposlenike iz školskog objekta. Policijske ekipe izvršile su kontradiverzione preglede u školama “Ćamil Sijarić” i “Čengić Vila I” nakon dojava o postavljenom eksplozivu.
Roditelji su pozvani da dođu po djecu koja su bila u produženom boravku, a nastava u drugoj smjeni je realizirana online.
Nažalost, ovo nisu izolovani slučajevi, i svi uzrokuju ogromnu materijalnu i nematerijalnu štetu. O pretrpljenom strahu ne moramo ni govoriti.
Odgode testova i suđenja
– U toku 2023. godine evidentirano je 120 slučajeva anonimnih dojava o postavljanju eksplozivne naprave, što je za 117 manje u odnosu na godinu ranije. Dojave su se odnosile na obrazovne i pravosudne institucije, kao i druge objekte. Nakon izvršenih KDZ pregleda utvrđeno je da su dojave bile lažne, osim jedne o postavljenoj eksplozivnoj napravi u jednom ugostiteljskom objektu, gdje su u podrumskim prostorijama pronađene dvije ručne bombe – kazala je za Fokus glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Mersiha Novalić.
Od ukupnog broja anonimnih dojava do sada je rasvijetljeno šest. Nadležnom tužilaštvu podneseni su službeni izvještaji protiv šest osoba, među kojima je jedna maloljetna. Inače, prijave lažnih dojava o postavljenim bombama mogu se dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnih djela lažno prijavljivanje, izazivanje opće opasnosti i ugrožavanje sigurnosti.
Kome je otišao megaprofit
Sprega politike i privatnika: Građani ekotest platili sedam puta više nego što su trebali?!
Osim škola, na meti dojava su sudovi. Ciljevi “dojavljivača” vjerovatno su odgode, u prvom slučaju kontrolnih radova i testova, a u drugom ročišta i suđenja. Međutim, posljedice takvog postupanja nisu zanemarive. Zaprijećene kazne za ova krivična djela su od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Podsjetit ćemo na neke od slučajeva. Krajem prošle godine zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i lažno prijavljivanje Općinski sud u Sarajevu oglasio je krivim Alema Kahrovića i osudio ga na kaznu od 15 mjeseci zatvora. Kahrović je 16. juna 2022. godine uputio ozbiljnu prijetnju i izazvao uznemirenje građana. Lažno je prijavio da je postavljena eksplozivna naprava u Općinskom sudu u Sarajevu i Sudu BiH.
Dežurnom policijskom službeniku u Operativnom centru MUPKS obratio se riječima “Općinski sud – državni sud postavljena bomba”, nakon čega je prekinuo telefonski poziv.
“Bomba u Vrhovnom sudu i brzo će pući!”
Godinu ranije osuđeni su Eldin Kuka (1983) i Almin Osmanović (1998). Nakon prihvatanja sporazuma o priznanju krivice, Općinski sud u Sarajevu izrekao im je kazne u trajanju od po šest mjeseci. Prema informacijama iz Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, oni su 5. jula 2022. godine, vozeći se automobilom naseljem Čengić Vila, lažno prijavili da je postavljena bomba u Vrhovnom sudu FBiH.
Osmanović je pozvao broj “122” i dežurnom policijskom službeniku MUP-a KS, rekao: “Bomba u Vrhovnom sudu i brzo će pući!”, te prekinuo telefonski poziv. Nakon toga su zajedno uništili mobilni telefon i SIM karticu.
Emir Čano (1969) i Mirza Brkić (1974) i dalje su pod istragom. Osumnjičeni su da su više puta lažno prijavili postavljene bombe u sarajevskom Općinskom sudu u Sarajevu. Obojica su bili u pritvoru, a trenutno su na slobodi pod mjerama zabrane. Kantonalno tužilaštvo Sarajevo radi na ovom slučaju, a sumnjiči ih za krivična djela ugrožavanje sigurnosti i lažno prijavljivanje.
Broj ubijen u Njemačkoj puno veći nego su prve informacije govorile 