Očekivao sam puno bolje stanje u Elektroprivredi BiH, razmatramo uvođenje blok tarifa

Vršilac dužnosti generalnog direktora JP Elektroprivreda BiH (EP BiH) Sanel Buljubašić izjavio je Feni da su osnovne pretpostavke za pozitivno poslovanje i održavanje elektroenergetske stabilnosti, povećanje proizvodnje i isporuke uglja iz rudnika Koncerna EPBiH, smanjenje troškova koji ne utiču na sistem proizvodnje i održavanja, te pokretanje tarifnog postupka za javno snabdijevanje.

Buljubašić je na poziciji v.d. direktora Elektroprivrede BiH šest mjeseci, kao i trenutna uprava što je nedavno, na osnovu zakonskih mogućnosti, produženo za još tri mjeseca. Naveo je da je očekivao puno bolje stanje u Elektroprivredi BiH od onoga što je zatekao dolazeći na tu poziciju.

Do kraja godine procijenjen gubitak od 80 miliona KM

-Zatekli smo gubitak od 67 miliona KM za period januar-august prošle godine. Uradili smo revidovani plan poslovanja za 2023. godinu prema kojem je do kraja godine procijenjen gubitak od 80 miliona KM. Međutim zbog niza okolnost i troškova koji se nisu mogli predvidjeti revidovanim planom poslovanja za 2023. godinu procjena je da će gubitak biti veći po osnovu troškova proizvodnje, troškova nabavke električne energije (zbog smanjenje proizvodnje iz vlastitih termoelektrana), finansijskih troškova i rashoda vezanih za nerealizovane investicije, te otpisi iz radnijih godine. Moram naglasiti da su svi ostali troškovi na koje je bilo moguće uticati u okvirima revidovanog plana, pa čak i manji – naveo je Buljubašić.

Dodao je da je Uprava razmatrala prednacrt trogodišnjeg plana poslovanja 2024-2026. godina, koji ide u daljnju proceduru, a prema kome bi EP BiH u ovoj i naredne dvije godine trebala pozitivno poslovati.

Da bi se to postiglo, kako je istakao Buljubašić, očekuje se da se rudnici vrate na prijašnju proizvodnju.

Dodao je da su u prošloj godini u posljednja tri mjeseca imali milion tona manje isporuke uglja od rudnika iz Koncerna prema EP BiH, a u toku cijele godine dva miliona tona manje isporuke u odnosu na ugovorene količine. Ukupna isporuka prema EPBiH od rudnika iz Koncerna je bila oko 3,5 miliona tona uglja, a ugovoreno je bilo 5,5 miliona tona.

– Dva miliona tona uglja je velika količina i da nismo imali povoljnu hidrološku godinu, ovaj gubitak za 2023. godinu bio bi znatno veći. EPBiH je pružila punu podršku rudnicima Koncerna da mogu proizvoditi dovoljne količine uglja i januar i februar ove godine nam ulivaju nadu da bi mi mogli ostvariti, što se tiče proizvodnih kapaciteta, ono što smo planirali poslovnim planom – dodao je Buljubašić.

Naglasio je da će 2024. godina biti izazovna za Koncern EP BiH, te da nema opravdanog razloga da se ne stabilizuje i poveća proizvodnja uglja iz rudnika Koncerna.

– Time bismo obezbijedili plansku proizvodnju električne energije što omogućava energetsku stabilnost. Očekujemo da proizvedemo i određene viškove električne energije koje bi plasirali na tržište, nadam se direktno na berzi uvažavajući činjenicu da smo u završnoj fazi registracije na berzu SEPEX u Srbiji – naglasio je Buljubašić.

Pokretanje postupka tarifiranja za javno snabdijevanje

Neminovno je, prema njegovim riječima, pokretanje postupka tarifiranja za javno snabdijevanje, pa razmatraju opciju uvođenja blok tarifa, čime bi se stvorili uslovi za dodatnu štednju potrošnje električne energije i zaštite određenog broja kupaca kojima potrošnja ne prelazi 268 kWh/po mjesecu.

Kada je riječ o Bloku 7 TE Tuzla, koji je najavljivan kao generacijski projekt ali su uslijedile komplikacije u pripremama za njegovu realizaciju, Buljubašić je naveo da je trenutna uprava društva po svom imenovanju zatekla projekt u potpunoj blokadi s obzirom da EPC izvođač nije izvršio svoju ugovornu obavezu ni nakon tri opomene pred raskid ugovora.

-U cilju zaštite interesa EP BiH, odmah smo pristupili poduzimanju svih neophodnih obligaciono-pravnih aktivnosti na rješavanju nezavidne situacije u kojem se EP BiH našla. Paralelno s tim, intenzivirane su aktivnosti na realizaciji projekata sanacije i revitalizacije postojećih blokova u TE Tuzla i TE Kakanj s ciljem održavanja stabilnosti proizvodnje električne energije iz postojećih postrojenja. Osim toga, provode se aktivnosti na projektima odsumporavanja Bloka 6 u TE Tuzla i Bloka 7 u TE Kakanj s ciljem održivosti proizvodnje električne energije iz ovih postrojenja u okvirima NERP-a – naveo je Buljubašić.

Jedan od strateških ciljeva i opredjeljenja JP Elektroprivreda BiH je izgradnja mnogo značajnijih proizvodnih kapaciteta na bazi obnovljivih izvora energije. U skladu sa odlukama Vlade FBiH i planskim dokumentima provode se aktivnosti za veći broj projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije iz vode, vjetra i sunčeve energije.

– U oblasti hidro potencijala, posebno ističemo pripremne aktivnosti na projektima HE Ustikolina na rijeci Drini, planirane instalirane snaga 60 MW, godišnje proizvodnje 237 GWh i investicijskim ulaganjem od 277 miliona KM, HE Janjići na rijeci Bosni, planirane instalisane snage 16 MW, godišnje proizvodnje 77 GWh i investicijskim ulaganjem od 127 miliona KM i HE Kovanići na rijeci Bosni, planirane instalirane snaga 14 MW, godišnja proizvodnje 74 GWh i investicijskim ulaganjem od 76 miliona KM – rekao je Buljubašić.

Izgradnja vjetroelektrana

Na osnovu mjernih podataka, JP Elektroprivreda BiH je odabrala lokacije za izgradnju vjetroelektrana, te su trenutno u pripremi projekta dva vjetroparka na lokalitetima Vlašić i Bitovnja ukupne instalisane snage 135 MW, iz kojih će se na godišnjem nivou proizvoditi oko 220 GWh električne energije.

Investiciono ulaganje u ta dva projekta procijenjeno je na 430 miliona KM. Projekat vjetroparka na Vlašiću se provodi u saradnji sa Evropskom investicijskom bankom (EIB), Njemačkom razvojnom bankom – KFW, uz značajni bespovratni grant Evropske unije u iznosu od 21 miliona eura koja je EU dodijelila u decembru 2023. putem Investicijskog fonda za Zapadni Balkan (WBIF).

Poznavaoci prilika u elektroenergetskom sektoru ukazali su na nužnost uspostave bh. berze električne energije. Buljubašić je rekao da je EP BiH u završnoj fazi registracije na berzu SEPEX.

– Naravno da bi uspostava berze električne energije na nivou Bosne i Hercegovine bilo najbolje rješenje. To pitanje nije u nadležnosti EPBiH, ali bi svakako omogućilo bolje uslove kada je u pitanju trgovina električnom energijom – kazao je Buljubašić u razgovoru za Fenu.