“Rodni list” bosanske državnosti: Obilježena 831 godina Povelje Kulina bana (FOTO)

U okviru Međunarodnog festivala Grad u subotu je na Trgu Bosne i Hercegovine u Sarajevu obilježena 831. godišnjica nastanka Povelje Kulina bana, koja je najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, ali i jedan od najstarijih kod svih južnoslavenskih naroda i država, javlja Anadolu Agency (AA).

U okviru programa na Trgu Bosne i Hercegovine, o samom značaju Povelje i srednjovjekovnoj Bosni govorio je naučni saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Nedim Rabić, a o bosanskohercegovačkoj baštini i izazovima u savremenoj parlamentarnoj diplomaciji govorio je predsjednik Međunarodnog centra za mir Ibrahim Spahić. Između ostalog, video poruku povodom godišnjice Povelje sa vrha Visočice uputio je planinar i novinar Zehrudin Isaković.

Spahić je rekao za medije kako značaj ove Povelje nije samo zbog toga što je to jedan od najznačajnijih i prvih zvaničnih dokumenata među zemljama ovog dijela Evrope i svijeta o trgovinkoj saradnji, o slobodi kretanja ljudi, ideja, roba, posebno bitno u Povelji tiče se prava na boravak u zemlji Bosni i sigurnost koju granatuje Kulin ban.

“U tradiciji BiH ovaj dokumet se zaista doživljava kao dio onoga što je priča o povijesti, ali istovremeno i ono što obavezuje sadašnju i uduće generacije, da vode računa da te evropske vrijednosti, koje su postale i svjetske vrijednosti, postanu motivirajući faktor za naše evropske i svjetske integracije. Kada neko ima takvu baštinu, kao što je ima Bosna i Hercegovina sa Poveljom Kulina bana, onda on svjedoči o jednoj specifičnoj diplomatiji, državničkoj mudrosti i sabranosti, odlukama koje su u interesu građana ove zemlje Bosne i u interesu susjeda. To je pouka i za susjede, da budu otvoreni prema drugima da moraju garantovati sigurnost, da imaju poštovanje prema najbližima”, rekao je Spahić.

Naučni saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Nedim Rabić kazao je kako se teško može procijeniti značaj Povelje Kulina bana, te kako ona predmet lingvističkih, paleografskih i diplomatičkih istraživanja već duže od 150. godina. Naveo je kako se Povelje Kulina bana sjećamo samo na 29. august, te kako ona već dan kasnije pada u zaborav.

Povelja Kulina bana napisana je 1189. godine i najstarija je bosanska isprava, pisana bosanskim književnim jezikom, ćiriličnim pismom bosančicom i latiničnim pismom na latinskom jeziku. To je dvojezični dokument, što znači da je namijenjen i onima koji ne razumiju bosanski jezik. Povelja je ne samo do sada najstariji pronađeni očuvani bosanski državni dokument, već i Povelja bosanskoga bana i najstariji državni dokument kod svih južoslavenskih naroda i država.

Potvrđuje državnost Bosne i Hercegovine u 12. stoljeću i prvi je bosanskohercegovački dokument upućen stranom vladaru.

Njen značaj ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika. S prvog aspekta može se reći da je Kulinova povelja “rodni list” bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća.

Povelja Kulina bana očuvana je u 3 primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. stoljeću, danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Peterburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje, ali ga je Rusija odbila jer smatra da Povelja Kulina bana, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.