Obilježena 29. godišnjica zločina nad bošnjačkim civilima u Ahmićima

U mjestu Ahmići kod Viteza danas je obilježena 29. godišnjica od kada su pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) ubili 116 bošnjačkih civila.

Najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba, a selo je bilo u potpunosti uništeno.

Cvijeće na spomen-obilježje položile su brojne delegacije, a obilježavanju godišnjice prisustvovao je, uz ostale, i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, koji je istakao kako još uvijek ni sva tijela nisu pronađena te da su to stvari koje posebno bole. Na obilježavanju je bio i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović.

“Čast mi je biti na komemoraciji danas u Ahmićima, zajedno sa britanskim veteranima koji su pomogli u otkrivanju i dokumentovanju strašnih događaja iz 1993. Velika Britanija ostaje posvećena izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini, poručio je britanski ambasador u našoj zemlji Matt Field.

Čast mi je biti na komemoraciji danas u Ahmićima, zajedno sa britanskim veteranima koji su pomogli u otkrivanju i dokumentovanju strašnih događaja iz 1993. ??ostaje posvećeno izgradnji bolje budućnosti za sve u ??. pic.twitter.com/5rYk7WsqZw

— Matt Field (@MattFieldUK) April 16, 2022

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) “Džokeri” i “Maturice” izvršili su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.

Traga se za posmrtnim ostacima još 15 žrtava, a ove godine, 7. maja, devet šehida ubijenih u Ahmićima bit će ukopano na Šehidskom mezarju u Vitezu.

S komemoracije u Ahmićima upućen je apel za pomoć u potrazi za nestalima i zadovoljavanje pravde. Istaknuto je kako se, tražeći istina, gradi suživot.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da je zločin u Ahmićima bio zločin protiv čovječnosti.

Presude

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri”, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.