Konferencija u Sarajevu
O zaštićenim područjima: Svi smo odgovorni, ali nemamo svi jednaku moć i utjecaj na promjene
Svake sedmice pojedemo plastiku u količini jedne kreditne kartice, dok jedna trećina sve hrane završi kao otpad
„Regionalnom saradnjom do održivih zaštićenih područja” naziv je trodnevne konferencije u organizaciji Parkova Dinarida i Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), koja je danas otvorena u Sarajevu.
Ovo je šesta po redu konferencija posvećena upravljanju zaštićenim područjima regije Zapadnog Balkana koju su tokom protekle decenije zajednički organizirali WWF i Parkovi Dinarida, i prva regionalna konferencija organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom prirode.
Konferencija je okupila 150 sudionika, među kojima su predstavnici iz 70 zaštićenih područja i oko 50 organizacija civilnog društva iz Albanije, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kao i predstavnike resornih ministarstava i institucija.
Skup je otvorio Enver Hadžiahmetović, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.
„Ministarstvo daje punu potporu ovakvim skupovima, ne samo financijsku već i moralnu. Posljednjih deset godina svjedočimo revoluciji u oblasti upravljanja zaštićenim područjima, koja će postajati sve značajnija. Sve one dobre stvari koje će biti zaključak ovih sastanaka imat će podršku ministarstva, za sve nas“, rekao je Hadžiahmetović.
Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije, podsjetila je na globalnu situaciju kada je očuvanje planeta u pitanju.
„Do 2040. imat ćemo 200 miliona klimatskih migranata, većinom ka Europi. Svake sedmice pojedemo plastiku u količini jedne kreditne kartice, dok jedna trećina sve hrane završi kao otpad. Nešto duboko ne valja s našim gospodarskim modelom“, upozorila je Kalauz i naglasila da naša regija ima relativno očuvane prirodne resurse i pristup pitkoj vodi.
„Pitanje je koji ćemo model rasta i razvoja odabrati. Hoćemo li imati hrabrosti, inovativnosti i spremnosti razmotriti put drugačiji od onog koji nas je sve odveo u globalne probleme? Svi smo odgovorni, ali nemamo svi jednaku moć i utjecaj na promjene“.
Parkovi Dinarida osnovani su 2014. godine u Podgorici, a predsjednik organizacije Zoran Mrdak podsjetio je da je naša regija kasnila za Europom gotovo 40 godina.
„Prvo zaštićeno područje, Pelister u Sjevernoj Makedoniji, proglašeno je 1947. godine. Tada smo decenijama kaskali za Europom. Sada istovremeno sa Europom idemo u dalje procese zaštite prirode. Želimo da čujemo koje dobre prakse cirkuliraju kroz regiju, koji dobri primeri financiranja; kako su neke zemlje, npr. Hrvatska, uspjele da unaprijede svoja zaštićena područja kroz strukturne fondove; kako da naših šest zemalja ulaskom u EU otvore veće mogućnosti za brigu o zaštićenim područjima. Vjerujem da će ova konferencija dalje pospješiti razumijevanje upravljača i organizacija civilnog društva, čija je suradnja već znatno bolja tokom posljednjih 10 godina“.
Na svečanom su otvorenju konferencije govorile i predstavnica Delegacije Europske komisije u BiH Jelena Miloš, te Titta Lassila iz Švedske razvojne agencije (Sida).
Kroz tri dana konferencije raspravljat će se o doprinosu zaštićenih područja postizanju globalnih ciljeva za očuvanje biološke raznolikosti i nacionalne strategije za klimatske prilagodbe; ljudskim pravima u zaštiti prirode, Zelenoj agendi i europskoj perspektivi očuvanja prirode i ulozi organizacija civilnog društva, a poseban panel biće posvećen ženskoj perspektivi u očuvanju prirode. Skup se završava terenskom posjetom zaštićenim područjima Bijambare i Skakavac.
Skup se održava u okviru projekta Zaštićena područja za prirodu i ljude, koji WWF Adria provodi u regiji Zapadnog Balkana od 2015. godine uz podršku Švedske razvojne agencije (Sida).