Dr. Drljević o otvaranju radnji u BiH: Uslužni objekti ne smiju postati rasadnici infekcije

Uslužni objekti koji se otvaraju u Bosni i Hercegovini nakon popuštanja mjera donesenih zbog koronavirusa ne smiju postati rasadnik infekcije, upozorio je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) prim. dr. Ednan Drljević, načelnik Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica i član Upravnog odbora Asocijacije infektologa u BiH.

“Trebaju u tim objektima učiniti sve da opravdaju to što im je dozvoljeno da rade i da to ne predstavlja opasnost za konzumente, odnosno za njihove mušterije. Što se tiče otvaranja radnji, normalno je da treba svugdje gdje je neka kasa da bude pleksiglas, da se ostavi distanca na bilo koji način. Ukoliko su to neki veći centri, onda je obavezna upotreba velikih kolica bez obzira šta se kupuje, treba izbaciti male korpe. Obavezna je dezinfekcija kolica i obavezno je dijeljenje maski ili prodaja maski ljudima koji nemaju masku, a hoće da uđu u prodavnicu. Bez maske ne smije ući niko. Kod nas je to sve, pogotovo u nekim centrima koji imaju monopol, katastrofa. Od deset ljudi koji uđu unutra, devet ljudi nema masku. Kada se kaže nešto, još vas napadnu. To je bezobrazluk kakvog nema”, poručio je dr. Drljević.

Smatra da bi se tu trebala uključiti, čak, i medicina rada. Jer, kaže, ti radni procesi moraju biti uklopljeni u zdravstvene procese.

“Kod nas, u Zeničko-dobojskom kantonu, dvije firme koje nemaju nikakvu organizaciju jedine su ostale u FBiH kao problem. Sve to spada na nas, na nivo zdravtsva. Zašto? Jer, ih niko nije kontrolisao kako rade, koliko su udaljeni, nose li maske, mjere li temperaturu…”, kaže dr. Drljević.

Radi se, naime, o dvije kompanije u Maglaju gdje je među zaposlenim otkrivena zaraza koronavirusom.

“Svugdje je manje-više tako, ali oni su imali nesreću da im se to desi. Ali, svugdje se tako radi, pomalo neodgovorno. A, to su firme u Maglaju koje imaju zajedno 530 zaposlenih. Treba to sve da zdravtsvo opsluži i trebaju te firme što prije da počnu raditi. I to je uredu. Ali, sada se otvaraju sve druge firme. Mi nemamo nikakav uticaj kao zdravstvo na firme. U tome je problem. Niti ih kontrolišemo, niti mogu naši sanitarni inspektori da idu u firme koje nemaju veze sa hranom i prehrambenim proizvodima. Tako da je to baš problem”, naglašava dr. Drljević.

Mjere ukidati na osnovu parametara

Stava je da moraju biti parametri kada se mjere uvode i kada se izlazi iz tih mjera, odnosno kada se one ukidaju.

“Nisam baš siguran da se kod nas ponaša tako. Ovdje se samo govori o nekoj linearnoj krivulji. Kako može biti linearna krivulja kada je kod nas zdravstvo na nivou kantona. I u našem, Zeničko-dobojskom kantonu, nije linearna krivulja. Pa, Maglaj ima, kada bi samo gledali njega, incidencu kao Italija, praktično. Nema incidencu u gradu, ali na tom području zaraze. Tako da je sve posebno, svaki kanton je poseban. I kada se ulazi u mjere, one se uvode na bazi parametara. I dobro je što su uvedene. Ali, isto tako treba biti i kada se ukidaju”, smatra dr. Drljević.

Kaže da je veoma dobro što su mjere u BiH uvedene “prerano”, odnosno nisu zahvaljujući epidemiološkim parametrima.

“Nego, kod nas je ta komponenta takva koju vodi Ministarstvo zdravstva i Krizni stožer da su oni prepisali od Hrvatske sve te mjere koje su nama fantastično dobro došle. Jer, su prerano uvedene i bile su preventivne. Nisu bile protuepidemijske, odnosno protupožarne. Međutim, u Hrvatskoj je to sa koronavirusom krenulo skoro mjesec ranije nego u Bosni i Hercegovini. Prema tome, ako sada Hrvatska izlazi, ne moramo mi izlaziti. Mi bismo trebali da izađemo kasnije. Ako je krenulo kasnije trebalo bi da izađemo kasnije ili na osnovu strogih parametara, kao što je reprodukcijski broj zaraženih. To znači tačno da se zna koliki je taj broj. Ako je ispod 1 posto, onda se mjere ublažavaju, ako je preko 1, onda se ponovno uvode. A, kod nas se, koliko vidim, i ne prati nešto posebno i nema nekih parametara koji bi o tome nešto odlučivali. U tome je problem”, cijeni dr. Drljević.

Ugledati se na mjere u EU-u

Najava skorog otvaranja ugostiteljskih objekata u BiH po uzoru na Srbiju, koja sa tim počinje danas, kod nas, kaže dr. Drljević, ne može se prepisivati.

“Ne može nama Srbija biti primjer. Srbija je u svemu zakasnila i na Balkanu je među zemljama koje su najlošije prošle, iako ni tamo stanje nije katastrofalno. Ali, mislim, to ukidanje mjera koje oni donose nije nam parametar. Nama su više parametri šta uvodi Njemačka, šta uvodi Austrija, šta uvodi Hrvatska, odnosno zemlje EU-a. To bi nam trebali biti parametri, jer oni zaista to rade na jedan fin način. Sada ne može niko ući u Hrvatsku ko nije testiran na koronavirus, a da nalaz nije stariji od dva dana. To su mjere koje su potpuno logične i koje su propisane od struke. A, kod nas je problem što struku niko ništa ne pita. Oni uvode i ukidaju te mjere na osnovu nekakvih parametara samo njima znanih. Ili se to radi pod nekim pritiskom”, navodi dr. Drljević.

Mjere treba, kaže, što ranije poduzeti, ali ako se već izlazi iz određenih mjera, onda kontrole moraju biti rigorozne.

“Ne možete vi u jednom frizeraju dopustiti da vam neko puše, kašlje u lice i da taj koji šiša nema maske. To je nedopustivo. Kao i da onaj koji se šiša nema masku, i da ne dezinfikuje ruke, kao i da ima više od jedne osobe unutra. To se ne smije desiti. Tu treba da se ide odmah sa kaznom. U protivnom, ne treba ni raditi. Oni su već počeli raditi u frizerskim salonima, podigli su cijene i to je uredu. Ali, te mjere zaštite ne smiju biti dovedene u pitanje, bilo da su proizvodni pogoni, radnje, kafane… Ne smiju ti objekti biti izvor širenja infekcije. To je kraj priče”, kaže dr. Drljević.

Ako je nekom dozvoljeno da radi, naglašava dr. Drljević, mora mu se dati popis mjera koje mora provesti, mora potpisati da je upoznat s tim.

“I mora se dolaziti svaki drugi dan u kontrolu da se vidi da li se to provodi ili ne i da se strogo kažnjava. Onda ne bi bio problem i ako se nešto ranije uvede da počne sa radom”, naglašava dr. Drljević.

BiH je, navodi, jedinstven epidemiološki prostor i nema tu ni kantona ni entiteta.

“Granice sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom su zatvorene i ne može se recimo uvesti u FBiH da kafane rade, jer onda vam odmah u Tešanj iz RS-a dolaze i sjede tu. Ne možete uvoditi u jednom dijelu neke propise, a da u drugom dijelu ne uvodite. Koordinacija mora biti napravljena prema svim dijelovima i da to ide planski. Ako se nešto dozvoli, da se dozvoli na nivou države. Da se dogovore. Može se nešto donijeti u FBiH ako neće uticati na RS ili obrnuto. Isto tako za kanton. Može isto važiti u FBiH, ali za neki kantoni napraviti izuzetak dok se tu situacija ne promijeni. Mora biti sve planski”, ističe dr. Drljević.

Uzrok svih problema u Evropi, kaže, bili su ugostiteljski objekti, jer je sve krenulo iz kafića, restorana, hotela, diskoteka.

“Avionima su prenijeli ljudi, svako u svoju zemlju, u Švedsku, Austriju, Italiju. U Hrvatsku je s nogometom došlo. Bilo je tamo puno ljudi. To bi posljednje trebalo da se otvara. A, prevoz, posebno avionski, nešto je što bi posljednje trebalo da se dopusti. Ima situacija gdje se sjedi po 12 sati ako se ide u Australiju. I, tako, kada se sjedi do nekoga ko vam puše u vas, a vi u njega cijelo vrijeme, može biti veoma problematično”, smatra dr. Drljević.

Tramvaji bi mogli biti opasnost ako ne bude adekvatne kontrole

Tako, stava je doktor, uspostava javnog saobraćaja u Sarajevu treba biti veoma oprezna.

“Javni provoz može se dozvoliti. Ali kod nas ljudi vise po tramvajima, jedan do drugog, nerijetko su dva centimetra udaljeni. Nije problem ako se dozvoli, ali ako će to biti tako onda je to više nego opasno. Dozvoljeno je i u Njemačkoj. Ali gore se pridržava mjera. Tramvaji su češći. Nemate unutra više od pet ljudi. Tačno se provodi plan zaštite. Kod nas će to biti dan, dva, tri i već peti dan, kada ljudi krenu u većem broju, mogao bi biti problem”, ističe dr. Drljević.

Građevinske firme koje iznajmljuju radnike također, kako kaže, predstavljaju problem, jer natrpaju i po 20 radnika u jedan kombi.

“Svojim očima sam vidio prije dva dana. Treba ih kazniti, zatvoriti, te koji su dozvolili da 20 ljudi sjedne u malo veći kombi. O tome se radi. Nije toliki problem ni popuštanje mjera, jer kod nas je situacija, zaista, kada se sve skupa gleda, statistički povoljna, ali ako će provedba zaštite biti rigorozna. A, nije ista situacija u RS-u, u FBiH i svakom kantonu.. Treba to sve uskladiti. I te mjere kada se popuštaju, kada se nešto dozvoli, treba biti strogo propisano do u detalje i da se strogo kažnjavaju svi prekršioci. Da ne bude, ovo je prošlo i hajdemo sada. Kada dođemo u tu drugu situaciju, to je katastrofa. Više se izvući nećemo. Jer, nemamo, odnosno nećemo imati ni podršku građana, jer i njima je više dosadilo, a posebno ako osjete da je to neozbiljno. Tada smo gotovi. Treba sve raditi poteze koji su zasnovani na medicinskim dokazima i propisanim pravilima ponašanja. To znači da se moraju pridržavati svi pravila i kažnjavati prekršioci i neće biti nikakvih problema”, naglašava dr. Drljević.