Novinari BiH ne žele biti meta (VIDEO)

Novinari i drugi medijski profesionalci okupili su se 28. avgusta u Sarajevu, Mostaru i Zenici na mirnim protestima pod nazivom “Stop nasilju nad novinarima”.

Uz poruku da ne žele biti meta, osudili su napad na Vladimira Kovačevića, novinara BN Televizije iz Bijeljine, koji je radeći svoj posao dopisnika iz Banjaluke, brutalno pretučen u nedjelju, 26. avgusta, uveče. To je posljednji primjer nasilja prema novinarima, snimateljima i drugim uposlenicima medijskih kuća, koje sve više verbalno i fizički napadaju, a političari, bivši borci, drugi pojedinci i različite grupe, kad god procijene da im se novinarski angažman ili istina, ne sviđaju, piše Radio Slobodna Evropa.

Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja je poručila da izgleda kako svaki novinar na čelu ima bar jednu metu, te da je BiH, kako godine prolaze, sve dalje od demokratije i slobode medija.

“Na šta to liči imali smo priliku se uvjeriti ne samo prije dva dana kada je napadnut naš kolega Kovačević, novinar BN TV koju vlast Republike Srpske (RS) sustavno progoni već godinama, nego kad se vrati film unazad možemo vidjeti da mi svakih mjesec dana u kontinuitetu bilježimo po jedan napad na novinare. To je slika našeg društva koju pravi vlast u BiH. Odgovorni su političari, vodeće partije, a vrlo je jasno da predsjednik RS Milorad Dodik BN TV naziva izdajničkom i lijepi joj različite, vrlo ružne, etikete i tako praktično poziva na linč. Ali, Dodik nije iznimka. Imamo mi toga i u Federaciji i zaista se nimalo bolje ne ponašaju ni bošnjačke ni hrvatske vlasti”, kaže Selimbegović.

Sličnog mišljenja je i novinarka iz Mostara Vera Soldo.

“U BiH se stvara atmosfera linča, pa su – na kraju krajeva – egzekutori napada na novinare najmanje krivi. Odgovornost je na onima koji na novinarska leđa stavljaju mete. Mi nismo mete, mi smo ljudi samo koji samo rade svoj posao. Molim vas, dopustite nam da radimo svoj posao”, poručila je Soldo.

Od početka godine zabilježen je 41 slučaj premlaćivanja i prijetnji. Zato je došlo vrijeme da se digne glas protiv nasilja nad novinarima, poručio je Amir Sužanj, novinar BH radija 1.

“Kolega Kovačević je samo posljednji u nizu novinara koji su napadnuti, on je, nažalost, najgore prošao. Međutim, ovaj skup treba da bude poruka institucijama da imaju dvije mogućnosti djelovanja: ili da preduzmu neke korake i da zaštite novinare koji rade svoj posao ili da svojim nečinjenjem ili fiktivnim činjenjem pokažu da su zapravo instrument određenih političkih krugova koji su i napravili ovakav ambijent, u kojem je napad na novinara ne samo dozvoljen nego i poželjan”, rekao je Sužanj.

Urednik u Radio televiziji Bosne i Hercegovine (BHRT) Benjamin Butković je naglasio da se solidarnost sa kolegama može pokazati onako kako novinari najbolje znaju – boreći se perom.

“Napadnut je jedan od nas. Ime i prezime je potpuno nevažno, redakcija je potpuno nevažna. Naša neslaganja unutar profesije oko nekih rješenja potpuno su nevažna u situaciji kada vam neko ugrozi život. Dakle, ovdje više nije pitanje ugrožavanje egzistencije, prava na rad itd. Ovdje je u pitanju napad na život kolege novinara”, naglasio je Butković.

Prije napada na novinara BNTV Vladimira Kovačevića u Banjoj Luci, u Konjicu je napadnuta ekipa bosanskohercegovačke Radio Televizije na povratku iz Širokog Brijega s novinarskog zadatka. Kombi je oštećen, a vozač je zadobio teže povrede. Napala ih je grupa od 15 maskiranih mladića.

U februaru je brutalno pretučen novinar Džemal Latić. Nedavno su šipkama demobilisani borci udarali reportera portala Klix.ba i snimatelja Al Jazeere Balkans, dok su su pratili njihove proteste ispred Parlamenta Federacije BiH. I tako dalje. Pritisak na rad osjetio je slobodni novinar i saradnik Radija Sarajevo Faruk Vele koji je dobijao prijetnje.

“Novinar nije u poziciji u kojoj su vjerske ili svjetovne vlasti, zato što novinar ima samo svoj tekst. I mogu, na kraju krajeva, ovi stavovi da budu samo njegovi, ali ne može da se novinar proziva i da se stvara atmosfera u kojoj on može biti prepoznat kao meta”, konstatuje Soldo.

Predsjednik Kluba novinara Mostara Faruk Kajtaz izjavio je kako protestna šetnja pokazuje da ima novinara u Mostaru sa stavom i sa kičmom.

“Ovo nam je vrlo važno, nas se ovo sve skupa tiče. Napadi na novinare definitivno eskaliraju a u BiH, pa čak i u regionu. Ja se zaista plašim šta bi se sve moglo desiti u predizbornoj kampanji u BiH, jer je očigledno da smo ušli u jednu dugotrajnu krizu”, rekao je Kajtaz.

Dopisnik Poljskog radija iz Mostara i politolog Husein Oručević istakao je da je situacija medija vrlo loša.

“Novinari, kao i mediji su u jako lošem prvo reći finansijskom stanju, a onda to je jako dobro iskorišteno da se i u političkom smislu iskoristi ova naša profesija”, naglasio je Oručević.

Došli smo u situaciju da branimo pravo novinara da rade čestito i profesionalno svoj posao i da građanima prenesemo informacije onakve kakve one jesu, izjavila je profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo.

“Šaljemo ozbiljnu poruku, svi mi koji smo na ovaj ili onaj način u medijima, u novinarstvu, od nas, evo, sa druge strane, koji obrazujemo novinare, do kolega i kolegica koji rade u medijima, da je svako nasilje nad novinarima i novinarkama neprihvatljivo, da imamo nultu toleranciju za nasilje, koje nije uvijek samo fizičko”, navela je Turčilo.

“Ovo čemu svjedočimo”, kazala je, “ustvari je kulminacija jednog kontinuiranog terora nad medijima i novinarima, koji počinje od užasnih uslova pod kojima brojni novinari i novinarke rade, dakle, egzistencijalnih uslova, koji počinje tim da predstavnici medija čekaju izjave satima na hladnoći, i da je to postalo sasvim uobičajeno i u redu”.

“Sve je, dakle, postalo normalno i na kraju kulminira time da najnormalnije na ulici presresti nekoga i samo zato što je novinar te ga pretući. To ne smijemo dopustiti. Nijedan od elemenata nasilja nad novinarima – fizičko, ekonomsko, psihološko – ne smije biti nešto što nam se podrazumijeva”, poručila je Turčilo.

Okupljeni novinari i drugi medijski profesionalci na protestima u Sarajevu, Zenici, Mostaru, a prethodnog dana u Banjaluci, poručili su da novinarstvo nije zločin, tražeći da nasilje nad novinarima prestane.

Alarmantno je, ukazuju novinari, da nakon napada na njih nema “uspješno okončanih istraga”, a nema ni adekvatnih kazni koje jesu propisane zakonom, a zakon se u ovakvim slučajevima vrlo često ne provodi. Stoga su zahtijevali da se napadi na novinare tretiraju kroz krivično zakonodavstvo kao posebno krivično djelo.