Novi/stari zastupnici: Neki za nula inicijativa dobili blizu 30.000 glasova

“Obavezujem se da ću savjesno obavljati povjerene mi dužnosti, poštovati Ustav Bosne i Hercegovine i u potpunosti sprovoditi Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, štiti i zauzimati se za ljudska prava i osnovne slobode, te štititi interese i ravnopravnost svih građana”, stoji u zakletvi koju su u četvrtak položili novoizabrani zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Njih 42 čini jedan od domova najvišeg zakonodavnog tijela u Bosni i Hercegovini, pa će njihove odluke i odnos prema radu direktno uticati na život građana, piše N1.

Prethodni saziv Parlamenta BiH, portal Istinomjer proglasio je najmanje efikasnim od svih osam postratnih saziva, iako smo se suočili sa do sada neviđenim izazovima, što, evidentno, nije bio pretjeran motiv za rad. S druge strane, to se nije odrazilo na njihova primanja, koja su pet puta veća od prosječne plate građana i za koje je izdvojeno vrtoglavih 12 i po miliona KM.

Kao da situacija nije dovoljno apsurdna, u gore pomenutom ne završava kraj nelogičnostima. Tako su pojedini zastupnici, podsjetimo, krajem neslavnog mandata naglasili da za neke od poslanika ni stranačke kolege nisu znale ko su, s obzirom na njihovo ‘učestalo pojavljivanje’ na radnom mjestu.

No, u situaciji kakva jeste ni građani se ne mogu lišiti odgovornosti. Upoznavanje s onima koji su, barem prema onome na šta su se zakleli na početku mandata, dužni zastupati njihove interese, ne započinje i ne završava samo u toku predizborne kampanje.

U nastavku teksta N1 će vas, barem kroz okvirne informacije, upoznati s onima koji su “dužni štititi interese i ravnopravnost svih građana” u naredne četiri godine. Tako su vam se zakleli u četvrtak.

Pa krenimo redom, abecednim.

Darko Babalj, član SDS-a, je povratnik u klupe Predstavničkog doma državnog parlamenta. Tamo je sjedio u sazivu od 2010. do 2014. godine. Za isti nivo Babalj se kandidovao i te 2014. godine, nije osvojio mandat, ali ga je njegova stranka delegirala u Dom naroda. U proteklom sazivu (od 2018. do 2022.) bio je poslanik u Narodnoj skupštini RS. Na konstitutivnoj sjednici u četvrtak izabran je za jednog od četrnaest članova Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, koja, ukratko, za zadatak ima razmotriti informacije i ispitati kandidate za članove Vijeća ministara BiH, na osnovu čega će sačiniti preporuku.

Aidi Baručiji ovo će biti drugi mandat zaredom u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. U ovom prethodnom jedna je od zastupnika koja se ponajviše isticala aktivnošću pa je tako ostvarila 261 zastupničko pitanje i inicijativu. Ova Zeničanka dolazi ispred stranke BHI Fuad Kasumović, te će kao i Darko Babalj biti članica Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara.

I Zlatan Begić obnavlja svoj madat u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Kao i Baručija, u ovom prethodnom bio je jedan od najaktivnihih zastupnika sa 280 postavljenih pitanja i inicijativa. Doktor je pravnih nauka i član Demokratske fronte.

Također, i predsjednik PDP-a Branislav Borenović, nastavlja svoj angažman u Predstavničkom domu PSBiH, gdje je bio i prethodne četiri godine. U ranijim sazivima obnašao je i funkciju ministra u Vladi RS, kao i narodnog poslanika u skupštini ovog entiteta.

Mladen Bosić još jedno je od lica koje već dugo gledamo na sceni državnog parlamenta. Bio je poslanik u Predstavničkom domu u sazivima od 2010. do 2014. godine, potom i u sazivu 2014. do 2018. kada je bio i član tročlanog kolegija doma. U prethodnom mandatu bio je delegat u Domu naroda PSBiH, odakle se vraća u Predstavnički dom.

Jedno od novih lica u državnom parlamentu bit će SDA-ov Midhat Čaušević. Profesor je sociologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a u Skupštini Tuzlanskog kantona ostvario se i kao zastupnik.

Među onima koji su od ranije itekako dobro poznati javnosti, je i još uvijek aktuelni predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, koji je ujedno izabran i za dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma. Između ostalog, ostvario je i nekoliko mandata u federalnom parlamentu, ali i američke sankcije zbog “zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu”.

Jednom od najprepoznatljivijih lica Naše stranke Sabini Ćudić ovaj mandat bit će prvo iskustvo u državnom parlamentu. Ranija iskustva u zakonodavnim tijelima sticala je od Skupštine KS u koju je izabrana 2014. godine, pa do Zastupničkog doma federalnog parlamenta. Ćudić predaje političke nauke i međunarodne odnose na univerzitetu Sarajevska škola za nauku i tehnologiju. I Ćudić je jedan od članova Komisije za pripremu izbora članova Vijeća ministara BiH.

Jedan od onih koji nastavlja angažman u ovom tijelu je i SDA-ov Šemsudin Dedić. Pored zastupničkog, u prethodnom mandatu je istovremeno obnašao i dužnost federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Magistar je ekonomskih nauka.

Klubu SDP-a u ovom mandatu pridružila se Tuzlanka Rejhana Dervišević. Doktorica je tehničkih nauka iz područja geologije, te redovna profesorica na Univeriztetu u Tuzli. Bila je aktivna vijećnica u Gradskom vijeću Tuzle, a tokom posljednje predizborne kampanje obećala je rad na očuvanju zdravog životnog okruženja, kao i na postizanju rodne ravnopravnosti i socijalne pravde.

Pored Čavare, još jedan lider sa vrha Federacije BiH, još uvijek aktuelni potpredsjednik ovog entiteta, Milan Dunović, politički angažman nastavlja u Predstavničkom domu PSBiH. Ulazak u parlamentarne redove ovom DF-ovcu omogućila je kompenzacijska lista, a na sjednici u četvrtak izabran je i za člana Komisije za pripremu Vijeća ministara BiH.

Aktivno političko djelovanje u ovom tijelu nastavlja i Jasmin Emrić, nekadašnji član SDA i A-SDA, a sada ispred koalicije NES – Za nove generacije, nakon što je na oktobarskim izborima osvojio blizu 10.000 glasova. Emriću će ovo biti treći mandat u Predstavničkom domu. Ovaj inžinjer geodezije porijeklom iz Bužima (čiji je i načelnik bio u periodu od 2000. do 2008.), u prethodnom mandatu bio je posebno posvećen problemu odlaganja otpada na Trgovskoj gori, rješavanju migrantske krize, usvajanju zakona o sprečavanju sukoba interesa, a bio je i dijelom delegacije koja je BiH predstavljala na nedavno održanom klimatskom samitu COP27 u Egiptu. Kao i u prošlom mandatu, i u ovom je izabran za člana Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH.

Nadalje, ponovni mandat u Predstavničkom domu ostvarila je i HDZ-ova Darijana Filipović. Iako u ovo tijelo ulazi kao jedna od kandidatkinja koja je na izborima osvojila ponajviši broj glasova (čak 24.653) – dosadašnjim proaktivnim djelovanjem se ne može pohvaliti. Naime, prema podacima Javne rasprave, Filipović je u prethodnom mandatu među najmanje aktivnim poslanicima sa svega dva postavljena poslanička pitanja. Porijeklom je iz Mostara, a u sazivu od 2014. do 2018. godine djelovala je kao federalna zastupnica.

Drugi direktni mandat zaredom u Predstavničkom domu PSBiH ostvario je i DF-ov Vlatko Glavaš. U onom prethodnom ostvario je osam poslaničkih pitanja, često posvećenih stanju u sportu, s obzirom da je iza ovog Bugojanca izuzetno uspješna fudbalska karijera, tokom koje je, između ostalog, bio i prvi kapiten reprezentacije Bosne i Hercegoivne.

Stranka za pravdu i red Nebojše Vukanovića prvi put će imati državnog zastupnika. Radi se o trebinjskom profesoru Nenadu Grkoviću, koji je također izabran za člana Komisije za pripremu izbora Vijeća minisatara BiH.

U petočlanom klubu SDP-a u Predstavničkom domu PSBiH nastavit će djelovati i Zukan Helez. U radu zakonodavnih tijela učestvuje još od 2002. godine, tačnije u Predstavničkom domu PFBiH, u koji je izabran još tri puta. Prije izbora u državni parlament do kojeg je došlo 2018. godine, obnašao je dužnost ministra boračkih pitanja u Vladi Federacije BiH.

Sa klupama uz Heleza bit će i dugogodišnji gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović. Na ovoj poziciji proveo je čak 22 godine, odnosno nepunih sedam mandata. Napušta je nakon što je u državni parlament izabran sa najviše glasova unutar SDP-a, tačnije njih 23.302.

Jedno od osvježenja u Predstavničkom domu PSBiH mogla bi biti i mlada Mia Karamehić – Abazović, članica Naroda i pravde. Tokom kampanje isticala je svoje iskustvo u naučno-istraživačkom radu. Naime, Karamehić – Abazović je magistrica međunarodnih odnosa i diplomatije sa, kako je rekla, višegodišnjim konsultantskim, menadžerskim i naučno-istraživačkim iskustvom na domaćim i međunarodnim razvojnim, naučnim i istraživačkim programima i projektima. Predstavlja se i kao ekspertica u oblasti javne uprave, civilnog društva i ljudskih prava.

U parlamentarne klupe u četvrtak je stupio i SDA-ov Safet Kešo, dosadašnji federalni zastupnik i uposlenik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Dobro poznat javnosti, jedan od osnivača Naše stranke, Predrag Kojović, ostat će jedan od dva zastupnika ove stranke u mandatu koji je započeo prošle sedmice. U istom domu djelovao je i tokom prethodne četiri godine, a osam godina prije toga proveo je u Domu naroda FBiH, te kao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Dugogodišnji akter bh. političke scene, HDZ-ov Predrag Kožul, također nastavlja angažman u Predstavničkom domu, gdje je proveo posljednje četiri godine. Iskustvo ima i na kantonalnom nivou, pošto je djelovao u Skupštini Zapadnohercegovačkog kantona, kao i u federalnom predstavničkom domu.

Zakletvu četvrti put u Predstavničkom domu u četvrtak je položio i SDP-ov Saša Magazinović, koji će i u ovom mandatu predsjedavati klubom svoje stranke. Poslanik je od 2010. godine, a posljednji mandat okončao je kao jedan od najaktivnijih zastupnika, sa 253 poslanička pitanja i inicijative. Ponovo će biti i članom Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, a u posljednje vrijeme je, između ostalog, zapamćen po zagovaranju legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, uvođenju obaveznog ljekarskog pregleda za zvaničnike, a bio je i jedan od predlagača za ukidanje akciza na gorivo.

S druge strane, među predlagačima zakona o ukidanju akciza na gorivo nije bio niti jedan zastupnik SDA, pa samim time ni Nermin Mandra. Ipak, kraj njegove predizborne kampanje je, između ostalog, obilježio sporni snimak na kojem se vidi kako, dok se obraća okupljenima, sebi pripisuje zasluge za taj pokušaj. Dakle, Mandru ukupno jedno pismeno pitanje koje je postavio tokom prethodnog četverogodišnjeg mandata u ovom tijelu, nije spriječilo da ostvari vrtoglavih 23.671 glas i nastavi uživati ugode zastupničke funkcije.

Mandri se u osmočlanom klubu SDA u Predstavničkom domu pridružio dugogodišnji stranački kolega Amor Mašović. Iako je Mašović javnosti najbolje poznat po obnašanju odgovorne dužnosti predsjednika Instituta za nestale osobe, iza njega stoji i itekako bogato iskustvo u zastupničkim tijelima, odnosno federalnom parlamentu i kantonalnoj skupštini.

Među povratnicima u državni parlament je i HDZ-ov Slavko Matić. Parlamentarac je bio i u razdoblju od 2006. – 2010. godine, iako nije direktno izabran, već je mandat dobio nakon što je njegova stranačka kolegica Borjana Krišto imenovana za predsjednicu Federacije BiH. Nakon isteka mandata postaje savjetnik premijera Posavskog kantona, a potom i direktor Agencije za antidoping kontrolu BiH. Ovaj put u najviše zakonodavno tijelo države ulazi zahvaljujući kompenzacijskom mandatu, sa osvojenih svega 1.441 glasa.

Čak 33.000 glasova više u odnosu na Matića osvojio je SDA-ov Šemsudin Mehmedović. Javnosti je dobro poznat s obzirom da je zakletvom položenom u četvrtak i zvanično otpočeo svoju šesnaestu godinu rada u ovom tijelu, odnosno već peti mandat zaredom.

Nakon mandata u Domu naroda Parlamenta BiH kojeg je završio kao jedan od najaktivnijih delegata, Zlatko Miletić će u ovome biti dijelom 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Za nekada istaknutog DF-ovca, ovaj put ispred novoformiranog pokreta ‘Za nove generacije’ glasalo je blizu 11.500 hiljada birača, što ipak nije bilo dovoljno za direktni mandat, pa ga je ostvario zahvaljujući poziciji na kompenzacijskoj listi. S obzirom da su za državni nivo nastupili kao koalicija sa NES-om, Miletić će u ovom sazivu stavove braniti sa kolegom sa zajedničke liste Jasminom Emrićem. Bh. javnost ga od ranije pamti po bogatoj karijeri u oblasti sigurnosti.

Još jedan nekadašnji načelnik naći će se u redovima SDP-a u Predstavničkom domu tokom ovog mandata. Riječ je o bivšem prvom čovjeku Bihaća Albinu Musliću, inače profesoru prava sa Univerziteta u Bihaću, iza kojeg je zastupničko iskustvo u federalnom parlamentu i Skupštini USK.

Još jedno gradonačelničko mjesto ostalo je upražnjeno nakon što je gradonačelnik Srebrenika, kao kandidat NIP-a, prihvatio zastupnički mandat u državnom tijelu. Radi se o Nihadu Omeroviću, kojeg će Srebrenik upamtiti kao jednog od najdugovječnijih gradonačelnika, s obzirom da je tu funkciju preuzeo nakon prijevremenih izbora održanih 2014. godine, tada kao kandidat SDA. Iz pomenute stranke isključen je 2018. godine, pa je na lokalnim izborima te godine nastupio ispred pokreta ‘Zajedno za bolji Srebrenik’, s kojim će se nešto kasnije pridružiti NIP-u.

Jedna od starih – novih članica u Predstavničkom domu je i generalna sekretarka Mira Pekić.

Jedini zastupnik Ujedinjene Srpske u ovom domu bit će potpredsjednik NSRS iz prethodnog saziva, advokat Milan Petković. I on će biti dijelom Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH.

Još jedan od nekoliko članova ovog doma koji će nastaviti uživati u čarima zastupničke pozicije, iako je tokom prethodne četiri godine, slovom i brojem ostvario nula inicijativa, te postavio isto toliko pitanja, bit će SNSD-ov Obren Petrović. U prvi mah bi se reklo da se Obrenova neobična samozatajnost i mističnost u protekle četiri godine biračima očigledno izuzetno dopala, pa su je nagradili sa nevjerovatnih 28.088 glasova. No, u realnosti je zasigurno pomoglo njegovo čvrsto uporište u Doboju, čiji je bio dugogodišnji načelnik, a potom i gradonačelnik. Ovu službu, između ostalog, obilježilo je i njegovo izbacivanje iz SDS-a, čiji je bio dugogodišnji član prije pristupanja stranci koju predvodi Milorad Dodik.

Rukovođenje doma i u ovom mandatu obnovit će Nebojša Radmanović, koji je na konstituirajućoj sjednici izabran za jednog od tri člana kolegija. Iza ovog 73-ogodišnjeg SNSD-ovca su i dvostruki mandat u Predsjedništvu BiH, kao i četverogodišnje iskustvo u državnom domu naroda.

Prvi put u državni parlament, ali sa iskustvom sa različitih nivoa vlasti, ulazi i potpredsjednik SDA Edin Ramić. Iza njega je mandat u NSRS, te Vijeću naroda RS, ministarstarska funkcija prilikom koje je rukovodio Ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica FBiH, kao i kratkotrajno načelničko iskustvo u opšiti Osmaci, sa kojeg je opozvan na referendumu.

Vjerovatno među manje poznatim široj javnosti je jedini zastupnik DEMOSA u državnom parlamentu, Čedomir Stojanović. Trenutno je v.d. direktora Rudnika i Termoelektrane Ugljevik. I on će učestvovati u radu Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH.

Još jedan potpredsjednik SDA koji se našao u novopečenom sastavu Predstavničkog doma, trebao bi u ovom tijelu biti jedan od glasova građana iz Hercegovine. Radi se o Šerifu Špagi, dosadašnjem predsjedavajućim Skupštine HNK.

Zoran Tegeltija će sa čela Vijeća ministara BiH koje je ispunilo svega tri posto predizbornih obećanja, a četverogodišnji mandat provelo u skoro potpunom zastoju u ključnim reformama – političko djelovanje nastaviti u domu kojim se bavimo. Prethodno se ovaj dugogodišnji SNSD-ovac okušao u skoro svim nivoima vlasti – od načelničke pozicije u Mrkonjić Gradu, do poslaničkog mandata u NSRS, ali i onog u izvršnoj vlasti RS s obzirom da je 2010. postao ministar finansija u vladi ovog entiteta. Magistrirao je samo četiri godine ranije, u 45. godini života.

U aktuelnom sazivu neće faliti ni doktora medicine. Denijal Tulumović (SDA), nekadašnji premijer Tuzlanskog kantona i v.d. direktora UKC-a Tuzla okušat će se u ulozi državnog poslanika.

Niz različitih pozicija prethodio je polaganju zakletve u državnom parlamentu kod još jednog člana SNSD-a. Tako je Miroslav Vujičić, još uvijek aktuelni direktor Zavoda za zapošljavanje RS, ranije bio i šef kabineta Radmanovića u Predsjedništvu BiH, a potom i uposlenik Centralne banke.

Vujičićeva stranačka kolegica, koja je njihovog stranačkog šefa proglasila Bogom, a ostala je upamćena i po omalovažavanju novinara, i ne zaboravimo – činjenici da je na ponovljenim lokalnim izborima u Doboju ostvarila 17.500 glasova manje od prvobitnog rezultata – nastavlja svoj angažman u najvišem državnom zakonodavnom tijelu. Radi se o Sanji Vulić, učiteljici po zanimanju, i nekadašnjoj predsjednici Skupštine grada Doboja.

Za predsjedavajućeg doma izabran je Denis Zvizdić (NIP). Nekadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH, premijer Kantona Sarajevo i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, bio je potpredsjednik Stranke demokratske akcije, koju je napustio prošle godine, pridruživši se stranci koju predvodi Elmedin Konaković, gdje trenutno obnaša dužnost njegovog zamjenika.

Treba napomenuti i to da je Radovan Višković (SNSD) vratio mandat poslanika u Predstavničkom domu PSBiH. Centralna izborna komisija BiH mandat je dodijelila prvom sljedećem kandidatu s liste SNSD-a Ljubici Miljanović, koja će svečanu izjavu dati na početku naredne sjednice Predstavničkog doma PSBiH. Miljanović je po zanimanju doktor medicine, osnivačica je odjeljenja za onkologiju u trebinjskoj bolnici, a do sada je birana na čitav niz pozcija: Od odbornice u gradskoj skupštini, do delegatkinje u Vijeću naroda RS, do poslanice NSRS, a bila je dijelom i Predstavničkog doma PSBiH u koji se uskoro vraća.