Subvencije
Novi javni poziv za prevazilaženje energetske krize: Ko ima pravo na pomoć EU?
Oni koji nisu uspjeli aplicirati na prošlom javnom pozivu uskoro mogu očekivati novi
Evropska komisija izdvojila je više od 70 miliona eura za prevazilaženje energetske krize i pomoć stanovništvu Zapadnog Balkana. U našoj zemlji sredstva su posebno usmjerena za pomoć najugroženijim domaćinstvima. Uskoro slijedi i novi javni poziv za raspodjelu neutrošenih sredstava, piše Federalna.ba.
Javni poziv za utrošak sredstava Evropske unije namijenjenih za poboljšanje energetske stabilnosti u domaćinstvima zbog velikog interesa prijavljenih zatvoren je i prije predviđenog roka. Osim energije cilj su i uštede novca na računima.
“Razmišljao sam o zamjeni stolarije jer je već bila dotrajala, pravio sam plan, ali kako je izašao poziv s ovom donacijom to je bio akcelerator koji je ubrzao stvari i zaista se ne kajem. Sve je prošlo bez ikakvih problema i jako brzo”, priča Boris Novaković, korisnik sredstava EU.
EU je za prevazilaženje energetske krize Bosni i Hercegovini izdvojila 70 miliona eura, najviše za socijalno ugrožene, dok je preostali dio usmjeren za poboljšanje energetske efikasnosti u domaćinstvima i privatnom sektoru.
“Ukupno imamo po 13 miliona KM i za jedan i drugi program. Program koji se tiče domaćinstava je već u velikoj mjeri potrošen, imamo veliki broj prijava i Fond radi na finalnoj ocjeni aplikacija”, navodi Adnan Tatar, pomoćnik direktora Ureda Vlade FBiH za evropske integracije.
“Moglo se intervenisati na sistemima grijanja da se postojeći unaprijed ili zamijene, što se pokazalo kao najpopularnija mjera, gdje su naši sugrađani odabrali kao novi izvor grijanja instalaciju toplotnih pumpi”, objašnjava Jasmina Kafedžić, rukovodilac Sektora energetske efikasnosti u Fondu za zaštitu okoliša FBiH.
Svi subvencionisani radovi u skladu su s ekološkim standardima i smanjenjem stakleničkih gasova. Za ambicioznije planove potrebne su i djelotvornije mjere.
“Prije svega, uraditi popise kompletnih zgrada, objekata, svega što imamo unaprijediti, digitalizovati, znati gdje možemo sredstva utrošiti, uspostaviti mehanizme i sistem kako implementirati projekte i, s druge strane, obezbijediti održiva finansiranja – da to nije samo pomoć EU nego i održivi mehanizmi finasiranja poput Eska i javno-privatnih partnerstava”, navodi stručnjak za energetiku Nihad Harbaš.
“Bosna i Hercegovina će imati probleme s nedovoljnim snabdijevanjem električnom energijom u budućnosti. Zato mora voditi računa ne samo zbog tog deficita nego i zbog svoje međunarodne konkurentnosti. U Sloveniji smo prije 20 godina uveli djelimične subvencije koje idu do 20 posto pojedinačne investicije i to je bilo dovoljno da je masa ljudi odlučila da ide u mjere energetske efikasnosti”, poručuje Janez Kopač, bivši direktor Sekretarijata energetske zajednice.
Oni koji nisu uspjeli aplicirati na prošlom javnom pozivu uskoro mogu očekivati novi.
“Više ćemo korisnika imati, uzimajući u obzir da svaki korisnik maksimalno iskoristiti, recimo, pet hiljada – ili 50.000. Većina projekata ne ide na maksimalni trash hold, samim tim broj fizičkih i pravnih lica koji imaju priliku da koriste ova sredstva značajno je veći”, ističe Tatar.
“Javni poziv je bio namijenjen fizičkim licima, gdje su mogli ostvariti visinu sufinansiranja od 50 posto, ali ne više od pet hiljada od investicije s kojom se prijavljuju – do sada je prijavljeno preko 3.900 korisnika”, navodi Kafedžić.
Usvajanjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana usklađenog s evropskim Zelenim planom, Bosna i Hercegovina treba potvrditi opredijeljenost za primjenu savremenih ekoloških standarda i – ono što je još zahtjevnije – spremnost domaćoj privredi baziranoj pretežno na proizvodnji iz fosilnih goriva osigurati poziciju na stranom tržištu jer je cilj EU do 2050. postizanje klimatske neutralnosti.
Jaka oluja stigla u Evropu: Vjetar jači od aviona, otkazano stotine letova 