Novalić: Efekte reformi osjetit ćemo za dvije do četiri godine

Započet je proces ekonomskog oporavka i statistički pokazatelji ukazuju na porast privredne aktivnosti, a konkretne efekte reformi koje se provode očekujemo u naredne dvije do četiri godine, naglasio je za “Nezavisne” Fadil Novalić, premijer Federacije BiH.

U intervjuu, rađenom pisanim putem, kazao je i da će se na izmjene Zakona o radu vratiti nakon pregovora o granskim kolektivnim ugovorima, te da je zadovoljan radom Vlade na čijem je čelu.

NN: Prema podacima Centara civilnih inicijativa za prošlu godinu, od 61 mjere iz Akcionog plana za provedbu Reformske agende realizovano je 11. Šta konkretno slijedi, koji ključni zadaci i kako će se oni odraziti na standard građana?

NOVALIĆ: Do kraja 2015. godine u potpunosti je sprovedeno 13 aktivnosti. Već početkom ove godine usvojen je i Zakon o porezu na dobit, što predstavlja 14. mjeru iz Akcionog plana. Konkretnije, u brojkama, a u kontekstu makroekonomskih pokazatelja, zabilježen je porast neto broja zaposlenih od 9.053 u periodu od 31. marta do 31. decembra 2015. godine, dok je rast prihoda od direktnih poreza 2,6 odsto, odnosno 3,4 odsto od indirektnih.

Nakon što budu obrađeni svi podaci, očekivani rast realnog BDP-a u 2015. godini je dva do 2,2 odsto uz projekciju da će taj rast dostići tri odsto u ovoj godini. Navedeni statistički pokazatelji počinju ukazivati na porast privredne aktivnosti. Reforme su srednjoročnog karaktera, te konkretne efekte u punom kapacitetu očekujemo u naredne dvije do četiri godine. U ovom trenutku je važno da je započet proces ekonomskog oporavka i da imamo pozitivna kretanja makroekonomskih parametara.

U narednom periodu nam slijedi zaključivanje granskih kolektivnih ugovora, čime dovršavamo radno-pravno zakonodavstvo, zatim izmjene i dopune Zakona o doprinosima, Zakona o stečaju, te uvođenje predstečajnog postupka.

NN: Kada očekujete usaglašavanje i dogovor o Mehanizmu koordinacije s predstavnicima Vlade RS i Vijeća ministara BiH? Smatrate li opravdanim negodovanja iz Vlade RS kada je riječ o usvojenom Mehanizmu koordinacije?

NOVALIĆ: Odgovor na ovo pitanje može dati isključivo Vijeće ministara BiH. NN: Jesmo li ispunili sve obaveze potrebne da bismo dobili aranžman s MMF-om? Objavljena je informacija da MMF traži gašenje Banke Srpske. Šta FBiH treba da uradi? NOVALIĆ: Premijerka RS Željka Cvijanović i ja smo u Vašingtonu održali sastanak sa zvaničnicima MMF-a da bismo detaljno prošli sve prethodne i strukturne mjere, te razjasnili sve nedoumice i definicije šta tačno znači svaka od mjera.

Složili smo se da smo, praktično, dovršili sve, osim nekih nejasnoća u vezi s problematičnim bankama, ali i ta pitanja ćemo okončati u narednom periodu. Nakon toga bili bi dogovoreni svi principi kako bismo primili misiju MMF-a i aranžman načinili dostupnim svakako prije polovine godine.

Novi kredit MMF-a radio bi se po principu proširenog aranžmana, gdje bi kamatna osnovica ostala do 1,06 posto na godišnjem nivou no uz povoljniji grace period od pet godina i isplatni rok do deset godina. Radi se o iznosu od oko milijarde KM u standardnom omjeru dvije trećine Federacija BiH i jedna trećina Republika Srpska.

NN: Milijardu KM zaduženja, od čega dvije trećine ide FBiH, veliki je iznos. Dokle će se FBiH zaduživati?

NOVALIĆ: Sredstva Međunarodnog monetarnog fonda usmjerena su na budžetsku podršku u cilju fiskalne održivosti. Jedan od uslova novog kreditnog aranžmana je provođenje reformi i mjera štednje koje su definisane i kroz Reformsku agendu.

NN: Potpredsjednik FBiH Milan Dunović zatražio je ocjenu ustavnosti nacionalnog sastava Vlade u periodu od izlaska DF-a iz vlasti do imenovanja novih ministara. Tada je usvojen i Zakon o radu. Može li se desiti da odluke donesene u tom periodu “padnu” i šta bi to sve značilo?

NOVALIĆ: Ne bih donosio zaključke na osnovu pretpostavki.

NN: Već imamo situaciju da nemamo zakon o radu, koji je usvojen krajem ljeta, zbog prekršene procedure u Domu naroda Parlamenta FBiH. Često se zakoni šalju u proceduru po hitnom i skraćenom postupku. Zašto je problem ostaviti vremena za kvalitetnu javnu raspravu?

NOVALIĆ: Za određene zakone opravdana je hitna procedura radi žurnosti sprovođenja. Vlada, kao zakonodavno tijelo, upućuje zakonska rješenja u parlamentarnu proceduru, međutim na Parlamentu je da prihvati ili usvoji prijedlog hitne procedure.

NN: Kada ćete u proceduru uputiti izmjene i dopune Zakona o radu FBiH? Jesu li ostale iste kakve su utvrđene na Vladi u januaru? Jesu li se o njima izjasnili socijalni partneri?

NOVALIĆ: U ovom trenutku Vlada FBiH učestvuje u koordiniranju procesa pregovaranja za zaključenje granskih kolektivnih ugovora, kako bi se zaštitili budžeti, penzioneri i socijalno ugrožene kategorije od sve većeg broja tužbi državnih službenika zbog štetno zaključenih kolektivnih ugovora iz prethodnog perioda. Pripreme za pregovaranje sa socio-ekonomskim partnerima još traju, te će se uskoro pristupiti procesu pregovaranja granskih kolektivnih ugovora. Nakon toga ćemo se vratiti na Zakon o radu.

NN: Kada da očekujemo novi zakon o platama i naknadama u organima vlasti? Šta će se njime promijeniti?

NOVALIĆ: U toku je sistematizacija radnih mjesta i priprema pravilnika o untrašnoj organizaciji u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi i podzakonskim aktima donesenim uz ovaj zakon.

NN: Je li moratorij na zapošljavanje dao finansijske rezultate? Kako su oni konkretno utrošeni ukoliko jeste?

NOVALIĆ: Jedna od prvih mjera koju je Vlada FBiH usvojila bilo je donošenje moratorija na sva zapošljavanja u javnom sektoru. Ova mjera će biti na snazi do daljeg, a namjera je da se prirodnim odlivom radne snage smanji broj zaposlenih, te da se i na ovaj način umanje troškovi po osnovu plate. Prvi efekat ove mjere je ograničavanje daljeg rasta javne potrošnje.

NN: Kakvom ocjenjujete situaciju u FBiH? Kako ocjenjujete godinu dana rada Vlade FBiH?

NOVALIĆ: U više navrata sam rekao da smo mi reformska vlada i da nam je sprovođenje Akcionog plana Reformske agende prioritet, te se mora realizovati bez odlaganja. Od kraja oktobra, kada su nam se pridružili novi ministri, Vlada radi u punom kapacitetu i samim tim imamo veće performanse.

Nakon perioda adaptacije, aktivnosti u skladu s Reformskom agendom su se pojačale i mogu samo biti zadovoljan radom cjelokupne Vlade, uzimajući u obzir i prilike u kojima djelujemo.