Nova pravila pri ulasku u Njemačku, šta to znači za državljane BiH?

Od utorka se pravila za testiranje povratnika na ulasku u Njemačku mijenjaju, ali to najprije ne pogađa doseljenike iz BiH. Za njih do kraja mjeseca važi besplatno testiranje, a od oktobra najmanje pet dana karantina, izvještava Deutsche Welle.

U sezoni odmora je Njemačka uvela testiranje na aerodromima, željezničkim stanicama i autoputevima kako bi preduprijedila uvoz korone u zemlju. Od utorka važe drukčija pravila, ali se za doseljenike iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona još dvije sedmice ništa ne mijenja.

Šta se mijenja od utorka?

Dok su povratnici iz takozvanih rizičnih zemalja – među kojima su Bosna i Hercegovina, ostatak Zapadnog Balkana, kao i još preko 130 zemalja ili regiona u svijetu – obavezni da se testiraju na ulasku u zemlju ili provedu 14 dana u karantinu, povratnici iz zemalja koje se ne smatraju rizičnim do sada su mogli da se testiraju dobrovoljno i besplatno.

Od utorka (15. septembar) povratnici iz zemalja koje nisu rizične više se neće testirati kada to požele, već samo ako zbog simptoma postoji sumnja na koronu.

Zašto se ovo pravilo mijenja?

Posljednjih nedjelja njemačke laboratorije rade gotovo na granicama svojih mogućnosti – sedmično se obavlja oko 1,1 milion testova. Kritičari su prebacivali Ministarstvu zdravlja da tako široko testiranje košta mnogo rada i novca, te da je bolje testirati ciljano.

Šta je sa povratnicima iz Bosne i Hercegovine?

Za ljude koji iz BiH dolaze u Njemačku – bez obzira koje državljanstvo imaju – i dalje važi obavezno i besplatno testiranje po ulasku u zemlju.

Do sada je to teklo ovako: kada se doputuje recimo avionom, stane se u red pred mobilnom stanicom za testiranje gdje se uzima bris. Putnik se uputi da instalira posebnu korona-aplikaciju gdje će, obično u roku od 48 sati, dobiti negativni ishod testa. Jedino ako je pozitivan, Zavod za javno zdravlje ga zove telefonom.

Dok čeka na rezultat testa, povratnik je dužan da bude u samoizolaciji u svom smještaju.

Ko se ne testira na ulasku – recimo jer je došao automobilom i nije zastao na nekoj od stanica za testiranje na autoputu – može to da učini besplatno i u narednih deset dana u nekoj od laboratorija ili kod svog ljekara opšte prakse (u međuvremenu ne smije da napušta kuću).

U suprotnom, mora da provede punih 14 dana u karantinu. To važi čak i onda kada putnik na ulasku ne dobije nikakav papir ili obavještenje. Kazne za nepoštovanje karantina su drakonske u pojedinim pokrajinama.

Kako će biti od 1. oktobra?

Za sada još nije potvrđeno, ali sva je prilika da će od početka oktobra biti ukinuto testiranje povratnika iz rizičnih zemalja na ulasku u zemlju. Tada će oni morati da budu u kućnoj samoizolaciji ili punih 14 dana, ili najmanje pet dana nakon čega bi se testirali u sopstvenoj režiji i, kada stigne negativni nalaz, bili oslobođeni karantina.

Ko uopšte smije iz BiH u Njemačku?

Ulazak iz rizičnih zemalja dozvoljen je i dalje samo njemačkim državljanima i strancima koji žive i rade u Njemačkoj. Osim toga, ljudima koji dolaze poslom poput kamiondžija ili sezonskih radnika, onima koji moraju na sud, imaju zakazano liječenje, ili idu u posjetu bračnom partneru. Turističke posjete su zabranjene.

Da li se Njemačkoj isplatilo masovno testiranje putnika?

Na to je teško odgovoriti. Sa jedne strane, ima pokrajina gdje je posljednjih nedjelja oko trećina ukupnih registrovanih slučajeva korone zapravo kod povratnika u zemlju – oni možda ne bi bili otkriveni bez masovnog testiranja. Po udjelu prednjače doseljenici sa Kosova, zatim Turska, a onda daleko iza njih slijede Hrvatska i Srbija.

Sa druge strane, nakon miliona testova na ulasku u zemlju, virus je potvrđen kod jednog procenta testiranih. Institut „Robert Koh“ ne želi da ocjenjuje da li je to uspjeh ili nije. Kritičari vjeruju da to može bolje uz manje trošenje resursa – ako se testira ciljano. K tome je u Bavarskoj, gdje većina ljudi ulazi drumskim putem, došlo do pravog haosa.

Loše organizovane stanice za testiranje u kojima bez digitalnih datoteka rade volonteri, a ne stručnjaci, dovele su do toga da desetine hiljada proba uzetih od putnika nije moglo da se obradi na vrijeme. Među njima je bilo preko hiljadu pozitivnih na koronu koji su zatim prekasno obavješteni.