Njemački mediji: Ustav koji BiH ne može odvesti u EU

Badische Zeitung u članku pod nazivom “Ustav koji BiH ne može daleko odvesti” piše: “U BiH su se nakon 14 mjeseci konačno složili oko izbora premijera Zorana Tegeltije iz nacionalističke stranke SNSD, koja teži odvajanju RS od BiH, a time i raspadu države. Tome je prethodio višemjesečni spor oko geopolitičkog usmjerenja zemlje. SNSD je bliska režimu ruskog predsjednika Putina i odbacuje da se veže za Zapad. S druge strane nacionalističke i nenacionalističke partije Bošnjaka, bosanskih Hrvata i svih drugih Bosanaca i Hercegovaca su tradicionalno prozapadne i podržavaju integraciju BiH u NATO. Pitanje NATO je dovedeno u prvi plan i zato što je, zbog odbijanja Francuske, proširenje EU na Balkan za sada okončano”, piše Badische Zeitung.

List se potom osvrće na izvještaj ekspertne komisije na čelu sa Reinhardom Priebeom o stanju sa pravnom državom u BiH , koji je izrazito kritičan prema institucijama, političarima i njihovoj klijenteli. Izvještaj pokazuje kako ključne političke figure ne sarađuju već “čine sve kako bi spriječile promjene, koje nisu u njihovom sopstvenom interesu”. Priebe govori o “kulturi pasivnosti i poslušnosti” u kojoj je primjena principa pravne države nedovoljna. On kaže da se razlozi tome trebaju tražiti u lošem menadžmentu, političkom uplivu i nedostatku transparentnosti i kulture polaganja računa. Odluke Ustavnog suda se u BiH jednostavno ne sprovode. A to, kako navodi Priebe, znači da se ozbiljno sprječava primjena osnovnih postulata pravne države ali i da BiH svoje članstvo u Vijeću Evropu “ne uzima ozbiljno”. U izvještaju Priebea se navodi kako civilni sudovi svoje kapacitete troše baveći se procesuiranjem 1,9 miliona slučajeva ljudi koji nisu platili račune za vodu i struju” i koji su, o u odnosu na prave probleme, “srazmjerno nebitni”, prenosi Badische Zeitung.

U pojedinim teškim slučajevima istraga nije ni pokrenuta

Puno veći problem je, piše dalje Badische Zeitung, zakazivanje organa kaznenog pravosuđa, koje u BiH nije u stanju da suzbije teški kriminal i korupciju. List potom citira dio Priebeovog izvještaja u kojem se kaže da je odnos između tužilaštva i policije u borbi protiv kriminala i zločina sve drugo samo ne jasan i efikasan. “Policija je često pasivna i ne slijedi uvijek naloge tužilaštva. Kvalitet rada istražnih organa je jako nizak i to frustrira građane. U nekim kompleksnim slučajevima finansijskog i organizovanog kriminala kao i u slučajevima teških krivičnih djela u koje su umiješane visokorangirane osobe, istraga se niti ne povede”.

Priebe poseban fokus stavlja na dvije institucije koje su potpuno zakazale. Jedna je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije APIK, koja ima materijalne i kadrovske resurse ali rijetko operiše. Dok je druga Visoko sudsko i tužilačko vijeće (HJPC), koje također ne djeluje. Protiv njenog predsjednika je proteklih mjeseci objavljen video koji ga tereti za korupciju. Ali umjesto da svi članovi Vijeća a prije svega njegov predsjednik podnesu ostavku, oni jedni druge podržavaju. Priebe tako zaključuje: “S obzirom na težinu optužbi, reakcija predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća kao i jednoglasna podrška koju mu daju članovi Vijeća, a s obzirom na važnost koji ima ova institucija, je neprimjerena.

Stoga Priebe principijelno “traži ustavne promjene u Bosni i Hercegovini, koja je od 2006. godine kompletno blokirana od strane nacionalista i politike u službi sitnosopstveničkih interesa”. “Sadašnji Ustav, i to je potpuno jasno, nije podesan da zemlju uspješno vodi putem evropskih integracija”. Ovako jasno kao Priebe, zaključuje Badische Zeitung, “još niko nije opisao situaciju u BiH, iako su predstavnici međunarodne zajednice, koji su već 25 godina prisutni u BiH, toga potpuno svjesni”, zaključuje se u članku koji je objavio njemački list Badische Zeitung.