Niz afera SDA-ovog direktora BH Pošte: Je li Mirsad Mujić amnestiran od strane Tužilaštva KS?

Podsjećamo, Nadzorni odbor JP BH Pošta 08.03.2016. godine na osnovu prethodne saglasnosti Vlade FBiH donio je odluku o imenovanju Mirsada Mujića za generalnog direktora ovog javnog preduzeća. Istovremeno, tada su imenovani i Neziran Đogo za izvršnog direktora Sektora za poštanski promet, Nedim Matoruga za izvršnog direktora Sektora za razvoj i informacione sisteme, dok je Jasmina Trgo imenovana za izvršnu direktoricu Sektora za ekonomsko – finansijske poslove, piše Tacno.net.

Šta će SDA-u zakoni

Nedugo nakon odluke Nadzornog odbora JP BH Pošta na imenovanja Mirsada Mujića i Nedima Motoruge instituciji Ombudsmena za ljudska prava Timur Gadžo, Ibrahim Bećirbegović podnose prigovore tvrdeći da tadašnja imenovanja nisu provedena po zakonskim procedurama.

U njihovom prigovoru Mirsad Mujjić u tom trenutku nije ispunjavao uslov od pet godina iskustva na rukovodećim pozicijama te na ovu poziciju nije mogao biti izabran obzirom da je član Glavnog odbora SDA.

Prema njihovim navodima Nedim Motoruga također nije mogao biti izabran na poziciju Direktora Sektora za razvoj i informacione sisteme obzirom da je do 30.12.2015. godine obavljao dužnost opštinskog vijećnika SDA stranke u Opštini IIijaš.

U nalazu dostavljenom Vladi FBiH i Nadzornom odboru, institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH utvrdila je da je Vlada FBiH izvršila izbor generalnog i izvršnih direktora BH Pošte, bez utvrđenih kriterija, bez provođenja intervjua i bodovanja kandidata.

Ombudsmeni su utvrdili da je proces imenovanja proveden u skladu sa neustavnom Uredbom o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti FBiH.

Također iz dokumentacije ustanovljeno je da je generalni direktor Mirsad Mujić član Glavnog odbora SDA što je nespojivo sa obavljanjem funkcije direktora ovog preduzeća.

Nakon ovih nalaza Ombudsmeni BiH 11.07.2016. šalju preporuku Vladi FBiH i Nadzornom odboru JP BH Pošte da usklade izbor i imenovanje Uprave JP BH Pošte sa važećim zakonskim propisima te da u roku od 15 dana dostave odgovor o postupku i rokovima za preduzimanje mjera na realizaciji datih preporuka.

Na preporuke Vlada Fadila Novalića je odgovorila da nije nadležna za sprovođenje procedura za izbor Uprave JP BH Pošte te ne podliježe obavezama izjašnjavanja po pitanju ovih preporuka. Također ni Nadzorni odbor nije vidio ništa sporno u nalazima Ombudsmena BH.

Informacija o kršenju zakona pri odabiru Mujića i Motoruge dostavljena je 04.10.2016. Parlamentu FBiH, Predstavničkom Domu kao i Domu naroda ali ni ove institucije nisu reagovale.

Tužilaštvo KS: Istrage u ladicama

Ibrahim Bećirbegović nakon izostanka reakcija izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH te Nadzornog odbora BH Pošte obraća se Tužilaštvu KS na čijem čelu se tada nalazila glavna kantonalna tužiteljica Dalida Burzić. Bećirbegović 21.03.2016. godine podnosi krivične prijave protiv Mirsada Mujića za nezakonito imenovanje, kršenje Zakona o javnim preduzećima te krivotvorenje isprave. Pored Mujića, podnosi i krivičnu prijavu za krivotvorenje isprave protiv Nedima Motoruge.

„Zakoni ove države se moraju poštovati. Ne može se na nekoga zakon primjenjivati a na nekoga ko je čak član glavnog odbora SDA ne. Ja sam dostavio sve dokaze svim institucijama. Ombudsmeni BIH su jasno rekli da Mujić i Motoruga nisu postavljeni na zakonit način na funkcije. Ta činjenica nažalost nije sporna ni Vladi FBIH koju vodi Fadil Novalić niti Nadzornom odboru, ni Parlamentu. Iz tog razloga ja sam se obratio Tužilaštvu Kantona Sarajevo.“

Postupajući tužilac u predmetu protiv Mirsada Mujića, Šejla Herceglija do danas nije donijela odluku da li će Tužilaštvo prihvatiti krivičnu prijavu kao osnovanu. Bećirbegović je u više navrata tražio da mu dostave informaciju u kojom je statusu njegova prijava.

„Tužilaštvo je pod direktnom kontrolom SDA stranke ili pod kontrolom onoga ko plati tužiocima da ne vrše istrage pa predmete drže po ladicama. To više nije čak ni javna tajna. Politička kontrola najvažnijeg stupa društva nas je i dovela u situaciju da ljudi poput Mujića budu amnestirani od strane istražnih organa.“

U predmetu protiv Nermina Motoruge, nekadašnjeg SDA-ovog opštinskog vijećnika, Tužilaštvo KS po postupajućem tužiocu Draganu Sljepčeviću prvo je 21.03.2017. godine odbilo pokrenuti istragu, da bi nakon Bećirbegovićevog prigovora Ured glavnog tužioca prijavu prihvatio kao osnovanu.

U obrazloženju navode da je odluka postupajućeg tužioca preuranjena, te da će predmet biti vraćen na odlučivanje i donošenje pravilne i zakonite odluke.

Međutim, prema navodima Bećirbegovića od strane Tužilaštva nedavno je informisan da je istraga protiv Motoruge opet odbijena dok u predmetu protiv Mujića još uvijek nema informacija.

Niz afera SDA-ovog generalnog direktora

Nezakonitim postavljanjem člana glavnog odbora SDA Mirsada Mujića na poziciju generalnog direktora BH Pošte započinje niz malverzacijskih afera. Podsjećamo, Uprava JP BH Pošte na čelu sa Mujićem 2018. godine za 8,5 miliona KM trebala je kupiti zgradu za potrebe Glavnog poštanskog centra u Vogošći. Zgrada koju je pošta namjeravala kupiti u tom periodu bila je u djelomičnom vlasništvu Ade Novalić, kćerke federalnog premijera Novalića.

Nakon pisanja magazina Žurnal, poslovni dogovor Mujića i Novalića nije realiziran. Međutim prema neslužbenim informacijama Uprava BH Pošte ne odustaje od kupovine ovog poslovnog objekta, a realizacija se očekuje krajem 2019. godine.

Prema pisanju medija pored afera sa kupovinom zgrade, za Mujića se vežu afere poput finansiranjaizdavačke kuće Simurg media koja se u tom trenutku nalazila u prostorijama BH Pošte, a čija je uposlenica u jednom trenutku bila i kćerka predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.

Također za Mujića se vežu i malverzacije oko plaćanja duga od 112 hiljada KM na osnovu kirije koje je SDA Cazin dugovala BH Pošti.

Ibrahim Bećirbegović je 19.01.2018. godine podnio krivičnu prijavu protiv kompletnog rukovodstva JP BH Pošta radi sklapanja tendera sa firmom MP Sistemi Ljubljana za održavanje štamparskog sistema IMPIKA (INK JET sistema).

U krivičnoj prijavi uprava BH Pošte Mirsad Mujić, Neziran Đogo, Nedim Motoruga, Jasmina Trgo, Hajrudin Buza, Nedim Đafić i direktor MP Sistema Ljubljana Petar Duha sumnjiče se da su sklapanjem ugovora o održavanju štamparije oštetili JP BH Pošte u iznosu većem od 150.000 KM.

Bećirbegović koji je bio uključen u prvi proces nabavke održavanja ovog sistema naglašava da je BH Pošta 2011. godine sklopila ugovor sa slovenačkom firmom MP Sistemi Ljubljana koja je imala ekskluzivno pravo održavanja IMPIKA (INK JET Sistema).

„2013. godine pregovaračkim postupkom sklopljen je ugovor za održavanje sa MP Sistemima u iznosu od 320.000 KM. Identični iznosi za održavanje isplaćeni su i u 2014. i 2015. godini. Krajem maja 2016. godine potpisuje se novi ugovor sa periodom trajanja do 31.05.2017. godine u iznosu od cca. 342.000 KM što na mjesečnom nivou iznosi 28.500 KM. Sa ovom firmom se vodio pregovarački postupak jer ni jedna druga firma nije imala certifikat IMPIKA-e. Dolaskom nove uprave na čelu sa Mirsadom Mujićem ovaj ugovor nije implementiran do datuma važenja nego je nova uprava 21.11.2016. godine, dakle četiri mjeseca prije završetka ugovora, sklapa novi četveromjesečni ugovor u iznosu od 185.000 KM što na mjesečnom nivou iznosi 46.000 KM.“

Bećirbegović ističe da je uprava za razliku od proteklih godina podijelila nabavku na četveromjesečni period, što je u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama, tako da 12.06.2017. godine sklapa ovaj put otvorenim postupkom novi četveromjesečni ugovor na iznos od 201.372 KM što na mjesečnom nivou iznosi 50.343 KM.

„Na ovaj način Pošta je oštećena u iznosu od 88.000 KM, to onda iznosi oko cca. 150.000 KM. Treba napomenuti da 2017. godine nije bilo nikakvog povećanja obima štampanja u odnosu na 2015. i 2016. godinu. GPC Hibridna Pošta Sarajevo 2016. godine ukupno je ostvarila 24.281.426 usluga, a planom i rebalansom za 2017. godinu ukupno je planirano 25.465 usluga također iz rebalansa poslovanja za 2018. godinu nije bilo planirano povećanje usluga štampanja klijentima. Sve ove činjenice bile su poznate Mirsadu Mujiću. Prema tome nije bilo nikakve potrebe za potpisivanjem novog ugovora 4 mjeseca prije isteka implementacije važećeg. Ovo je urađeno kako bi firma MP Sistemi Ljubljana stekla protupravnu imovinsku korist od 70.720 KM, a drugim ugovorom iz 12.06.2017. godine cca. 88.000 KM.“

JP BH Pošta od 2017. godine prema podacima dostupnim sa stranice Javnih nabavki BIH, nije sklapala ugovore za održavanje IMK Jet sistema. Međutim, prema planu nabavki za 2019. godinu planirano je izdvajanje 520.000 KM za održavanje.

Do trenutka objave ovog teksta na pitanja postavljena rukovodstvu BH Pošte o održavanju štamparskog sistema IMPIKA, te političkim vezama generalnog direktora Mirsada Mujića sa Strankom demokratske akcije nismo dobili odgovore.

Kako se vode istrage: Samo kaži nisam kriv

Krivična prijava za navodne malverzacije oko tendera za održavanje štamparije dostavljene su SIPA-i koja je predmet dostavila Federalnoj upravi policije, a ova agencija zatim proslijedila Tužilaštvu BIH.

U odgovoru tadašnjeg državnog tužioca Emira Neradina „utvrđeno je da činjenice i okolnosti navedene u prijavi upravo upućuju na mogućnost da su počinjena krivična djela. Također određeno je da je ovo krivično djelo iz isključive nadležnosti Tužilaštva KS-a.“

Kantonalni tužilac Maja Pašić nakon više od godinu dana, u martu 2019. godine donosi odluku o nesprovođenju istrage u predmetu održavanja IMPIK-a štamparije. Prema navodima iz dokumenta Tužilaštva KS ne postoji osnov sumnje da su počinjena navedena djela. Ibrahim Bećirbegović smatra da je način na koji je vođena istraga u ovom predmetu apsolutni nonsens.

„U obrazloženju naredbe da neće provoditi istragu protiv Mirsada Mujića i drugih postupajući tužilac navodi da je odluku donio isključivo na osnovu informacija koje je dobio od prijavljenih osoba. Drugim riječima naši tužioci okrivljenog pitaju jesi li kriv ili nisi. Na osnovu njegovog odgovora odluče hoće li pokretati istrage. To su upravo oni uradili u ovom predmetu. Kompletno pravosuđe je u ovoj državi ispolitizirano i korumpirano, a istrage koje se vode na ovaj način predstavljaju apsolutni nonsens.“

Zbog načina na koji je vođena istraga kao i činjenice da je prekršen princip jednakosti u postupanju iz člana 15. ZKP FBIH, Bećirbegović je Tužilaštvu KS-a dostavio pritužbu. Međutim, prema njegovim riječima ne očekuje da će pravosuđe reagovati.

„Jasno je da Mirsad Mujić ima mogućnost da utiče na rad tužilaštva, a prema ovome što se događa u zadnje vrijeme na rad tužioca može uticati svako ko ima novca. Vidite šta nam se događa sa pravosuđem, od afera sa VSTV-om i Tegeltijom pa do najnovijeg skandala sa Dalidom Burzić nekadašnjom glavnom tužiteljicom Tužilaštva KS-a. Ja ne želim davati pare ljudima da bi oni radili posao za koji su svakako plaćeni ali očigledno veliki broj ljudi u pravosuđu i sudstvu funkcioniše na ovaj način.“

Podsjećamo, u protekla dva mjeseca bh. javnost svjedočila je nizu afera koje se tiču rada pravosuđa. Od medijskih natpisa o davanju mita Milanu Tegeltiji kako bi upravo ubrzao predmet pred Tužilaštvom KS do navoda kako je Dalida Burzić kao glavni kantonalni tužilac sabotirala istrage u akciji Zadruga u okviru koje su osumnjičeni Hamed Ramić vlasnik Euroasfalta, Mirsad Berberović zet porodice Izetbegović, Mirza Čelik dugogodišnji kadar SDA, Ramiz Duraković vlasnik firme Lokom te pravna lica poput Atlant BIH, ASA grupacije, Sarajevoputeva itd.

Sevima Sali-Terzić, pravni ekspert i suradnica Centra za javno pravo te konzultantica Fonda za otvoreno društvo ističe da je sadašnja situacija u pravosuđu kulminacija nagomilanih problema. Smatra da najveća odgovornost leži upravo na VSTV-u.

„Kao rezultat reformi spominjano je krečenje sudova, postavljanje prozora dok su nam propadale istrage u visoko profiliranim slučajevima protiv političkih zvaničnika zbog proceduralnih svari zbog kojih niko nije odgovarao. Po mojoj ocjeni najveći problem leži u VSTV-u koje nije u stanju da stavi pod kontrolu svoj rad, niti rad pravosuđa u cjelini. Mi ne smijemo zaboraviti da u pravosuđu postoje čestiti i dobri ljudi ali da je ukupna slika koju javnost ima inicirana nesposobnošću i neadekvatnim radom onih ljudi koji su zaduženi da istražuju pitanja korupcije te da se u konačnici brinu ukupnom slikom pravosuđa.“

Sali-Terzić naglašava da se u javnom prostoru kontinuirano govori o političkim pritiscima na pravosuđe, ali po njenom mišljenju evidentna je instrumentalizacija ovih institucija.

„Svi govore o političkim pritiscima, međunarodna zajednica, Evropska unija, ambasade kao i izvještaji ali niko konkretno ne iznosi dokaze. Ono što ja mogu pretpostaviti je da se ti politički pritisci dešavaju vjerovatno u fazi imenovanja pravosudnih funkcija kao i imenovanja članova VSTV-a ali ja o tome nemam dokaze. Međutim, vidimo da političari olako donose sudove o pravosuđu kao nedavno jedan od članova Predsjedništva BIH koji je ocijenio kritiku Milana Tegeltije kao napad na njega i RS. Vidimo dakle na koji način politika pokušava da zaštiti neke pojedince u pravosuđu. Mora se primijetiti da postoji instrumentalizacija institucija kako bi se ili zaštitio ili srušio politički protivnik. Kao u slučaju nekadašnjeg Predsjednika FBIH Živka Budimira protiv kojeg je otvorena istraga i koji je uhapšen. Odluku o njegovom pritvoru ukinuo je Ustavni sud utvrdivši da protiv njega nije postojalo dovoljno dokaza da je postojala osnovana sumnja da je počinio krivično djelo. Uhapšen je uz fanfare i medije s tim da su novinari došli prije tužioca.“

Odugovlačenje istraga, neadekvatno pripremljene optužnice, stornirane istrage opšta su kritika rada tužilaštva. Sali-Terzić ističe da je ovakva praksa prisutna najčešće u predmetima korupcije te da odgovornost za rad tužilaštva snosi upravo VSTV.

„Istrage se nepotrebno razvlače naročito u predmetima korupcije gdje vrlo često imamo odustajanje od istraga bez posebnog razloga ili padanje optužnica jer nisu dobro pripremljene. Nedavno sam pročitala da je jednoj tužiteljici i njenom bratu koji rade u tužilaštvo propalo 49. optužnica. Ako neko nije u stanju da u 49. predmeta pripremi kvalitetnu optužnicu onda se zaista postavlja pitanje šta taj čovjek radi u tužilaštvu. To je upravo pitanje za VSTV i oni su ti koji trebaju da utvrde ko je kriv i ko je odgovoran.“

Stotine krivičnih prijava poput prijava protiv generalnog direktora JP BH Pošte čekaju svoj epilog u registratorima raznih Tužilaštava, a razloge neefikasnog pravosuđa treba tražiti u poraznoj činjenici da je upravo rad rukovodilaca pravosudnih institucija obilježen aferama poput uzimanja mita, vršenja pritisaka na tijek istraga kao i političkog imenovanja.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)