Niko nije glasao za izvještaj Tužilaštva Kantona Sarajevo

Izvještaj o radu Tužilaštva Kantona Sarajevo nije dobio podršku zastupnika u Skupštini Kantona. Niti jedan zastupnik nije glasao za, 20 ih je bilo protiv dok je jedan zastupnik bio suzdržan.

Na Izvještaj o radu Kantonalnog tužilaštva KS za 2018. godinu reagirala je zastupnica SKS (Narod i Pravda) Arijana Memić, koja je iznijela brojne probleme koje je porodica Memić imala u dokazivanju ‘ubistva Dženana Memića’.

Pored ostalog je navela da Tužilaštvo nije sav predmet predalo višim sudskim instancama, dokazi su skrivani, te Tužilaštvo KS “zna ali prikriva ubicu Dženana Memića”.

-Smatram da bi u takvim situacijama trebalo pokretati postupke krivične odgovornosti tužioca za namjerne propuste kao i postupke za nadoknadu uzrokovane štete – kazala je Memić.

Arijana Memić postavila je niz konkretnih pitanja o slučaju ubistva Dženana Memića v. d. glavne tužiteljice Aniki Kešelj. Također, pitala je i o neprofesionalizmu Dalide Burzić prilikom razgovora s Murizom Memićem, ocem Dženana Memića, i nestalom snimku rekonstrukcije, na što je Kešelj kazala da je rad Kantonalnog tužilaštva preispitalo Tužilaštvo BiH, koje je donijelo odluku i da ona sad o tome ne može ništa više kazati.

Većina zastupnika imala je slične primjedbe na rad Tužilaštva KS, te su svoje nezadovoljstvo izrazili neusvajanjem Izvještaja o radu te institucije.

Podsjetimo, izvještaj o radu za 2018. godinu Skupštini Kantona Sarajevo podnijela je glavna v.d. tužiteljica Kantonalnog tužilaštva KS Anika Kešelj, koja je dala osvrt na izrečene presude, priliv prijava, zastarama predmeta, a riješeno je više od 12.000 predmeta.

Kazala je kako je udio osuđujućih presuda 98,5 posto, viši je nego u prethodnom periodu, međutim, u najvećem dijelu radi se o uvjetnim osudama, udio osuđujućih presuda u kojima je izrečena uvjetna osuda je 76 posto.

Uloženo je ukupno 165 žalbi na presudu suda u cilju pooštravanja kaznene politike sudova u KS, od kojih je uvaženo 55 posto.

U predkrivičnom postupku na početku izvještajnog perioda zatečene su 2.944 prijave, u toku godine primljeno je ukupno 4.314 prijava po poznatom izvršiocu krivičnog djela u svim vrstama predmeta, od čega je riješeno ukupno 4.461 prijava u odnosu na 6.496 osoba, zaostaci su smanjeni za pet posto.

Na osnovu navedenog, konstatirala je da je u ovoj godini bio veći priliv predmeta u odnosu na prethodnu za 14 posto, kao i veći je broj riješenih predmeta.

Broj prenesenih neriješenih prijava po nepoznatom izvršiocu bio je 43.984 predmeta, broj primljenih 5.135, a riješenih 1.887 predmeta. Pored toga od 25.767 predmeta ove vrste koji nisu bili zavedeni u TCMS, riješen je 11.601 predmet.

Pored ostalog, navela je da je iz ranijeg perioda u fazi istrage ostalo neriješeno 527 predmeta, donesene su naredbe o provođenju istrage u 1.837 predmeta, a riješene su istrage u 1.898 predmeta u odnosu na 2.386 osoba, što je znatno više nego u 2017. godini, pa je na kraju izvještajnog perioda smanjen ukupan broj neriješenih istraga.

Zastara krivičnog gonjenja nastupila je u 29 predmeta, od čega u 10 predmeta iz subjektivnih razloga.