Ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska. Već i srpska, i hrvatska, i muslimanska

Bosna i Hercegovina danas obilježava Dan državnosti – 25. novembar, jedan od najznačajnijih datuma u njenoj hiljadugodišnjoj historiji. Radi se o datumu za koji se veže obnova državnosti Bosne i Hercegovine, kao i ideja moderne i suverene države, zajedničke i nedjeljive domovine svih njenih ravnopravnih naroda i građana.

Državnost Bosne i Hercegovine obnovljena je 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), tadašnjem najvišem bh. političkom, predstavničkom i zakonodavnom organu.

Proglas narodima BiH

Prije osamdeset godina u Mrkonjić Gradu dogovoren je Proglas narodima BiH o jedinstvenoj i nedjeljivoj državi, te usvojena Rezolucija ZAVNOBiH-a, kojima je izražena odlučnost da se osigura puna ravnopravnost svih naroda i narodnosti, kao i ravnopravnost Republike Bosne i Hercegovine unutar jugoslovenske federacije.

U Rezoluciji se, između ostalog, ističe da narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo – ZAVNOBiH, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

U noći sa 25. na 26. novembar 1943. godine u Mrkonjić Gradu rečeno da Bosna i Hercegovina nije srpska, nije hrvatska, a nije ni muslimanska (bošnjačka), nego i srpska i hrvatska i muslimanska. Zemlja naroda Bosne i Hercegovine.

Na zasjedanju je izabrana i delegaciju od 58 članova, koja će predstavljati Bosnu i Hercegovinu na Drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ-a) 29. i 30. novembra 1943. godine u Jajcu, a na kojem su potvrđene odluke ZAVNOBiH-a.

Time je Bosna i Hercegovina obnovila svoju državnost nakon 480 godina, odnosno nakon pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine u ruke tadašnje Osmanske imperije.

U političkom obliku utemeljenom na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1943. godine, Bosna i Hercegovina je gotovo pola stoljeća poslije, 1992. godine, međunarodno priznata kao suverena država.

ZAVNOBiH je na Drugom zasjedanju u Sanskom Mostu, od 30. juna do 2. jula 1944. godine, konstituiran u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo, odnosno u najviši organ državne vlasti Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u tadašnjoj Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.

Deklaracija o pravima svih građana

Tokom ovog zasjedanja, 1. jula 1944. godine donesena je Deklaracija o pravima svih građana Bosne i Hercegovine, koja je u određenom smislu preteča Deklaracije UN-a o ljudskim pravima, izglasane 10. decembra 1948. godine.

Deklaracija sa Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a jamči narodima u Bosni i Hercegovini – Srbima, Hrvatima i Muslimanima, ali i svim ostalim građanima ravnopravnost, zajedničku i nedjeljivu domovinu, te garantira sva prava i slobode, a što umnogome korespondira sa standardima koji se danas identificiraju kao tekovine pravne države.

Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a uslijedilo je nakon oslobođenja Sarajeva i održano u glavnom gradu Bosne i Hercegovine 26. aprila 1945. godine, kada je zaokružena državna struktura federalne Bosne i Hercegovine, te konstituirana Privremena Narodna skupština BiH i donesen Zakon o Narodnoj vladi BiH.

Postignuća, vrijednosti na kojima se temelji ZAVNOBiH, kao i njegove odluke i poruke kojima je trasiran put izgradnje moderne i suverene Bosne i Hercegovine, aktuelne su i danas kada naša zemlja, kojoj je dodijeljen kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, treba da napravi odlučne reformske iskorake.

Stoga, odlučnost, zajedništvo i pronicljivost koje su bh. narodi i građani iskazali u najtežim okolnostima Drugog svjetskog rata, ostaju trajna inspiracija na putu izgradnje prosperitetne države Bosne i Hercegovine u kojoj će u svakom njenom dijelu, svaki njen građanin, neovisno o bilo kojoj pripadnosti, uživati jednaka prava.

Dan državnosti Bosne i Hercegovine i ove će godine biti propraćen nizom prigodnih sadržaja kojima se slave i baštine antifašističke tekovine i najviše evropske i civilizacijske vrijednosti.

Prilika je to da se još jednom na najbolji način demonstrira značaj naslijeđa ZAVNOBiH-a kao putokaza i podsjetnika kako je putem njegovanja pluralnosti, međusobnog razumjevanja i solidarnosti moguće odgovoriti svim izazovima i savladati i najteže prepreke.