Ni izbjeglice ne žele u BiH
Prije dvadeset godina glavna obilježja Bosne i Hercegovine su bili sukobi i masakri. Rat je prošao, stanovnici te države su popravili razrušene gradove, ali je ona i dalje podijeljena, piše list Oberbayerisches Volksblatt.
“BiH još uvijek nema vlastiti Ustav. Na snazi je još uvijek onaj koji je dio Dejtonskog sporazuma. Kritičari ovog sporazuma, ali ne samo oni, tvrde da on samo još više dijeli ovu zemlju. To kažu i sami građani.
Ipak, čini se da je mnogima to svejedno jer na izborima pobjeđuju isti političari koji su zacementirali stagnaciju koja vlada zemljom.
Promjena nema i zbog toga jer isuviše radnih mjesta ima u prenapuhanom državnom aparatu. Preko 60 odsto sredstava iz državnog budžeta ide za komplikovani sistem vlasti, uključujući i za limuzine i vozače funkcionera. Ludilo, ali nijedan birač ne grize ruku koja ga hrani.
Zbog toga nedostaje novca za socijalne izdatke. Na vlasti su i dalje stranke koje su bile dio konflikta i one jedva da sarađuju.
“Ne živimo u demokratiji, nego u kolektivnoj amneziji. Nedostaje nam hrabrosti za promjene”, kaže Amir Omanović iz organizacije SOS-Kinderdörfer.
Mladi ne želi ni da čuju za politiku. Svi žele da odu, najradije u Njemačku
Stariji su se već pomirili sa korupcijom i nezaposlenošću. Mladi ne želi ni da čuju za politiku. Svi žele da odu, najradije u Njemačku.
Bez obzira na siromaštvo, u BiH ističu da će rado prihvatiti izbjeglice. Kad neka izbjeglička porodica slučajno zaluta u tu zemlju, svi će je srdačno dočekati. U izlozima prodavnica su natpisi dobrodošlice: “Refugees welcome”.
Ipak, niko ne želi u BiH”, prenosi list Oberbayerisches Volksblatt.
