Nezakonito zapošljavanje u državnoj službi: “Dujo, a kako to?”

Stjepan Dujo je u oktobru 2018. godine nezakonito imenovan za pomoćnika direktora Ureda za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine (BiH). Prilikom imenovanja on nije imao pet godina radnog iskustva na normativno-pravnim i poslovima uprave, kako je bilo predviđeno konkursom.

Dujo je bio jedan od šest savjetnika Lidije Bradare, bivše predsjedavajuće Doma naroda Parlamenta Federacije BiH koji su na ove pozicije nezakonito imenovani, o čemu je ranije pisao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Njega je Bradara početkom 2017. godine imenovala za savjetnika. On je u tom trenutku imao jednu godinu radnog iskustva, iako su federalni propisi predviđali da savjetnici moraju imati najmanje pet godina.

I drugi Bradarin savjetnik je pronašao novi posao. Slaven Zeljko je od decembra 2018. godine vršilac dužnosti člana Uprave u firmi „Operator – Terminali Federacije“. Odluku o njegovom izboru na ovu funkciju donijela je Vlada Federacije BiH na preporuku federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića. Zeljko nije prošao konkursnu proceduru za ovu poziciju jer je privremeno imenovan na godinu dana pa nisu postojali nikakvi kriteriji pri njegovom zapošljavanju.

Njegovo jedino radno iskustvo bilo je mjesto savjetnika u Domu naroda Federalnog parlamenta gdje je nezakonito savjetovao Bradaru, ali i njenog prethodnika i stranačkog kolegu iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Tomislava Martinovića. Dujo i Zeljko su, također, članovi ove stranke.

Slavenu Zeljki je pozicija savjetnika predsjedavajućeg Doma naroda Federalnog parlamenta bilo prvo radno iskustvo. Nakon toga je imenovan za vršioca dužnosti člana Uprave u preduzeću „Operator – Terminali Federacije“ (Foto: CIN)

Stjepan Dujo je magistar prava sa trogodišnjim radnim iskustvom. Bio je zaposlenik Službe za poslove sa strancima gdje je jedno vrijeme bio na neplaćenom odsustvu jer se kandidovao za načelnika Općine Novi Travnik ispred Hrvatske liste. Nakon neuspjeha na izborima vraća se na radno mjesto u Službu za poslove sa strancima do februara 2017. godine kada ga Bradara imenuje za savjetnika u Domu naroda Federalnog parlamenta.

Iako je na konkursu za pomoćnika direktora u Uredu za zakonodavstvo BiH traženo pet godina radnog iskustva na normativno-pravnim poslovima, Dujo je izabran kao najuspješniji kandidat.

Direktor Ureda Džemail Ćibo kaže da je svu proceduru prikupljanja dokumentacije o radnom iskustvu i ispunjavanju uvjeta konkursa provela Agencija za državnu službu BiH. Na pitanje novinara CIN-a da li je znao da Dujo nema potrebno iskustvo, on kaže da nema te podatke iako je o tome čitao ranije.

„Ne mogu na osnovu toga tvrditi. Dokaz koji je i Agenciji dostavljen je nešto sasvim drugo. Šta je to, koliko je to validno, zakonito, ne mogu u to ulaziti“, rekao je Ćibo.

Ured je stručno tijelo pri Vijeću ministara BiH čiji je posao davanje pravnog mišljenja o usaglašenosti propisa sa pravnim sistemom BiH. Dujin posao je da rukovodi Sektorom za pravni sistem, upravu i opće poslove, vrši koordinaciju između zaposlenih i pruža im stručnu pomoć.

Novinari CIN-a su od Agencije zatražili dokumentaciju koju je Dujo priložio na konkursnoj proceduri, ali oni kažu da je ne posjeduju. U odgovoru navode da je službenik Ureda preuzeo svu dokumentaciju nakon provedbe konkursa i da ona više nije kod njih.

Dujo novinarima negira da nije zadovoljio uvjete konkursa i tvrdi da je imao dovoljno radnog iskustva. Na pitanje novinara zašto to nije evidentirano u Stručnoj službi Parlamenta FBiH, rekao je da ne zna šta na to da kaže.

„Ja ne mogu tražiti za vas podatke“, rekao je Dujo.

Zvanični podaci Federalnog parlamenta koji su dostavljeni CIN-u 2017. godine pokazuju da je Dujo u trenutku imenovanja za savjetnika imao samo godinu i 10 dana radnog staža.

Njegovog stranačkog kolegu Slavena Zeljku je Vlada FBiH krajem novembra 2018. godine imenovala za vršioca dužnosti člana Uprave „Terminala Federacije“ na period od najviše godinu dana. Mandati vršilaca dužnosti mogu biti produženi više puta, a prilikom njihovog izbora se ne provodi konkursna procedura pa ne postoje ni jasno određeni kriteriji ko i na koji način može biti biran na te funkcije.

Savjetnik federalnog premijera Hasan Ganibegović kaže da je ovakva procedura regularna i da je Uredba o vršenju ovlaštenja Vlade FBiH dozvolila ovakva imenovanja.

„Znači, nema konkursa niti ima nekih uslova − možeš biti veterinar, zubar…“, rekao je Ganibegović.

Novinari CIN-a su u nekoliko navrata razgovarali sa sekretaricom u „Operatoru – Terminala Federacije“ koja je rekla da u ovom preduzeću ne postoji osoba zadužena za odnose s javnošću i da članovi Uprave „Terminala“ Džemal Bašić i Slaven Zeljko nisu tu.

Zeljko je 2014. godine bez dana radnog staža postao savjetnik tadašnjem predsjedavajućem Doma naroda Federalnog parlamenta Tomislavu Martinoviću. Prije toga bio je predsjednik Mladeži HDZ-a BiH. Njemu je 2015. godine ugovor produžila nova predsjedavajuća Doma naroda Bradara.

Martinović nije odgovarao na pozive novinara CIN-a.

Bradara je po preuzimanju mandata u januaru 2015. godine od Martinovića naslijedila i savjetnika Gorana Božića. U naredne četiri godine zaposlila je još sedam savjetnika i njih šest je imenovano suprotno federalnim zakonskim propisima.

Zeljko, Božić, Dujo i Šimun Herceg nisu imali potrebne godine radnog staža, a njihovom kolegi iz SDA Semiru Hajduku je to bilo prvo radno iskustvo. Svi oni su članovi HDZ-a i SDA ili rođaci i poznanici političara.

Njihova mjesečna primanja bila su između 2.100 i 2.600 maraka. U periodu od januara 2015. do marta 2017. godine bh. građani su platili 306.000 maraka na ime njihovih plaća i naknada.

Savjetnica Ana Popović jedina je sa višegodišnjim radnim iskustvom ispunjavala uvjete dok su Irena Mrnjavac i Jelena Kunić angažovane u periodu kada zakonske odredbe koje definišu te uvjete nisu bile na snazi.

U decembru 2015. godine Parlament FBiH je izmijenio Zakon o državnoj službi pa odredba o potrebnom radnom iskustvu više nije bila na snazi. Međutim, Ustavni sud FBiH je u decembru 2016. godine presudio neustavnost ovih izmjena i od tada je ponovo na snazi uvjet o petogodišnjem radnom iskustvu. Ipak, svi savjetnici su ostali na radnim mjestima.

Nakon CIN-ove piče Federalna uprava policije je od Doma naroda Federalnog parlamenta zatražila dokumentaciju o zapošljavanju i predmet je trenutno u radu u Tužilaštvu Kantona Sarajevo.

Bradara je tada za CIN rekla da bira mlade i perspektivne savjetnike i najbolje studente generacija.

Međutim, krajem iste godine Bradara je zaposlila i novog savjetnika, šezdesetsedmogodišnjeg bivšeg delegata u Domu naroda Miku Lešića, o čemu je CIN pisao. On, također, nije ispunjavao zakonske propise jer nije imao položen stručni ispit za državne službenike. Lešić je tada rekao da je njegov radni vijek pri kraju i da ga želi džentlmenski završiti.

Dolaskom Martinovića na mjesto predsjedavajućeg početkom ove godine, svi nezakonito imenovani savjetnici, osim Zeljke, Duje i Kunić, ostali su na savjetničkim pozicijama. Martinović je angažovao još jednog savjetnika – delegata SDA i šefa Kluba bošnjačkog naroda iz prošlog mandata Almedina Alifendića.