Nezadovoljstvo zbog zabrane kupanja u burkiniju na bazenu u Vogošći

U bazenu koji pripada javnoj ustanovi u Vogošći na snazi je pravilnik kojim se ne dozvoljava plivanje u burkiniju – kupaćem kostimu za pokrivene žene i djevojčice. Takva odluka prema mišljenju stručnjaka dovodi do kršenja osnovnih ljudskih prava, a naročito prava djevojčica koje zbog ove zabrane nisu u mogućnosti prisustvovati obaveznim časovima plivanja niti se učlaniti u školu plivanja, piše Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH).

Sanita Hot, predsjednica Plivačkog kluba “Adepto”, kaže da je nakon osnivanja ovog kluba u decembru 2020. godine, na obnovljenom bazenu u Vogošći naišla na odredbe Pravilnika Javne ustanove Kulturno sportski centar “Vogošća” o zabrani kupanja u burkiniju.

Ona smatra kako zbog toga pokrivene djevojčice koje žele da pohađaju školu plivanja u klubu neće to biti u mogućnosti, a dodatni im je problem i to što kroz nastavu imaju deset časova plivanja kojima zbog ovog Pravilnika neće moći pristupiti.

“Ima više curica koje ne mogu da dođu kod mene u klub da treniraju, niti ja mogu u tom odijelu da treniram jer sam također pokrivena”, navodi Hot.

Ona kaže da se obraćala direktoru Sportskog centra. On je prema njenim riječima objasnio da član 45. Pravilnika propisuje način oblačenja u bazenu kao zakonsku odredbu kupališta kojima upravljaju javne ustanove. U ovom članu je između ostalog navedeno da se kupač ne smije kupati u neprimjerenom kupaćem kostimu.

Hot navodi da im je ponuđeno kupanje u neopern odlijelima koja nisu prikladna za pokrivene osobe. Zbog odluke o burkiniju Hot kaže da su se roditelji odlučili i za potpisivanje peticije.

Advokat Haris Seferović u ovoj zabrani vidi jasno kršenje prava na obrazovanje, slobodu misli, savjesti i vjere te da ovim Pravilnikom dolazi do umanjenja šanse da pokrivene djevojčice pohađaju školu plivanja, što bi u konačnici moglo dovesti do njihovog odbacivanja od strane društva i stigmatizacije.

“Ako uzimamo u obzir kako takvu odjeću ‘većinom’ koriste malodobna djeca muslimanske vjeroispovijesti, radi se o očitoj diskriminaciji na temelju iste jer je protivna principima jednakosti prvenstveno u obrazovanju”, objašnjava Seferović.

Kako je navedeno u UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta, svi postupci koji se tiču djeteta preduzet će se u skladu sa djetetovim najboljim interesom. U Konvenciji je navedeno da će obrazovanje imati za cilj razvoj djetetove ličnosti i talenta, te će isto pripremiti dijete za aktivan život u slobodnom društvu, a osigurano mu je pravo na slobodno vrijeme, igru i učešće u kulturnim i umjetničkim aktivnostima.

Zabrana zbog higijenskih razloga

Mirza Dervišević, upravnik bazena kojim upravlja javna ustanova u Vogošći, objašnjava da ova ustanova ne dozvoljava kupanje u burkiniju iz više razloga. On se pozvao na Pravilnik i kazao da je njime zabranjeno kupanje u neprimjerenom kupaćem kostimu, te da su obaveze kupača da prije ulaska u bazenski prostor obavezno dezinfikuju noge, te je potrebno tuširanje toplom vodom i sapunom. Dodao je da uz ove razloge, “nije dozvoljena odjeća takvog tipa koja omogućava zadržavanje bakterija koje su opasne i mogu dovesti u pitanje samo funkcionisanje i ispravnost bazenske vode”.

“Kao javni bazen, a u cilju prevazilaženja ovakvih problema, jedini smo u BiH omogućili eksplicitno ženski termin nedjeljom u dužini od dva sata, a u planu je još jedan na koji redovno dolazi oko 30 žena, a dosta naših gošći u tom terminu su pokrivene žene koje se normalno kupaju u kupaćim kostimima, dok neke koriste plivačka odijela koja su uz tijelo [neopren ili odijela od materijala likra – koja su uz tijela]. Moramo napomenuti da su za vrijeme tog termina kamere na pultu ugašene”, kaže Dervišević.

On dodaje da su korisnicima dali mogućnost plivanja u plivačkim odijelima, te da se kupovinom odijela za veći broj može riješiti problem ako je odijelo usko uz tijelo.

Ali Hot objašnjava da veći broj odijela znači da će voda ulaziti u njega pa će plivanje biti otežano. Takvo je plivanje, naročito za početnike, nesigurno, kaže ona. Dodaje da su odijela specifična i namijenjena da budu priljubljena uz tijelo radi smanjenja otpora u vodi. Takva odijela nisu prikladna ni primjerena za žene niti djevojčice koje nose maramu, naglašava ona.

Gašenje kamera također nije najsigurnija opcija, smatra ona.

“Sistem snimanja se ne može ugasiti iz sigurnosnih razloga, što je sasvim u redu i to podržavam, ali baš zbog tog razloga, bez obzira što se ugasi desktop, nijedna pokrivena žena sebi neće dozvoliti da ode na taj termin bez burkinija jer nikada se ne zna momenat šta se može desiti da bi se snimak morao vratiti i pregledati”, rekla je Hot.

Drugačija praksa na gradskom bazenu

Jedan od sarajevskih javnih bazena koji nudi kupanje u burkiniju je Olimpijski bazen “Otoka”. Iz ove ustanove kažu da je od otvaranja 2008. godine dozvoljeno korištenje burkinija. Ističu da broj žena sa burkini kostimom nije značajan, ali se nadaju da će isti vremenom rasti.

“Smatramo da ako se ispoštuju propisane mjere – obavezno tuširanje u kupaćem kostimu (burkiniju) i prolazak kroz nogopere prije ulaska u bazen, nema opasnosti po higijenu. Burkini kao odjevni predmet se ne može koristiti u neke druge svrhe, kao što je slučaj sa šorcevima. Muškarcima je dozvoljeno plivanje samo u uskim kupaćim gaćama – dužina nije uslovljena, ali ne i u šorcu”, objašnjavaju iz Olimpijskog bazena “Otoka”.

Hot kaže da se obraćala i Općini Vogošća, gdje je dobila pismeni odgovor o tome da se kupači moraju pridržavati člana 45. Pravilnika jer, kako joj je navedeno, to je zakonska odredba za uređena kupališta kojima upravljaju javne ustanove. Rečeno joj je da bez obzira što je Općina osnivač ove ustanove, ne uređuje procedure i pravila korištenja bazena, već je javna ustanova kao samostalan pravni subjekt u odlučivanju i postupanju.

Iz Općine Vogošća zvanično nisu odgovorili na upit Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

U Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo smatraju da su zabranom kupanja u burkiniju prekršena ljudska prava, ali smatraju da Institucija ombudsmena treba dati više informacija o tome.

U odgovoru Ministarstvo navodi da im nije jasno zašto su upravitelji bazena u Vogošći odredbu Pravilnika tumačili i primjenjivali na ovaj način, istaknuvši da ipak na to pitanje mogu odgovoriti samo ova ustanova ili njihov osnivač, “koji je dužan da vrši nadzor nad njihovim radom”.

“Kupaći kostim za pokrivene žene, burkini, namijenjen je kupanju (i u bazenima), ne može se smatrati neprimjerenim kupaćim kostimom”, kazali su iz ovog Ministarstva.

Iz Institucije ombdusmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine za BIRN BiH su kazali da nisu imali prijava zbog zabrane nošenja burki na bazenu u Vogošći, ali naglašavaju da je potrebno uzeti u obzir sve razloge zbog kojih se pravila o sigurnosti na kupalištu usvajaju.

“Javne ili privatne zdravstvene, sportske ili kulturne ustanove imaju pravo usvojiti opšta pravila korištenja ili pružanja usluga, ukoliko se propisivanjem pojedinih odredbi vodi računa prvenstveno o pravima i sigurnosti drugih, odnosno svih korisnika, uz uvažavanje svih zakona i podzakonskih akata koji uređuju ovu oblast”, kazali su iz Institucije ombdusmena.