Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Nezadovoljni “platom i kolegama”: Egzodus mladih stručnjaka iz RS-a

BiH

ljekari

Sve više mladih stručnjaka koji se odškoluju u RS-u karijeru nastavljaju u inostranstvu.

Nakon što dobiju diplomu u ruke, visokoobrazovani i kvalitetni mladi ljudi u RS nemaju puno izbora, pa su primorani da sreću traže preko “grane”, gdje se stručnost više cijeni i gdje su uslovi rada bolji. Najviše odlaze ljekari, te inženjeri, posebno elektrotehnike i mašinstva.

Miodrag Femić, predsjednik Unije sindikata radnika u zdravstvu RS, kaže da je do sada iz RS otišlo najmanje 100 ljekara specijalista, javlja EuroBlic.

“Potrošimo između 70.000 i 120.000 KM da školujemo ljekara specijalistu, a onda ga olako prepustimo Nijemcima. Nastavi li se ovaj trend odlaska doktora, uskoro nećemo imati anesteziologa, hirurga, ortopeda, radiologa…”, upozorava Femić.

Doktorima se u inostranstvu nudi plata i beneficije kakve zaslužuju i uslovi rada koji se ne mogu mjeriti sa našim.

“Doktor koji ovdje ima platu 800 eura mjesečno, u inostranstvu prima od 3.500 do 5.000 eura. To je dovoljan motiv”, ističe Femić.

Sanjanin Perišić je 2012. godine, pred sam kraj specijalizacije na Klinici za ortopediju i traumatologiju Univrezitetskog kliničkog centra RS, odlučio da ode.

“Otišao sam zbog loših uslova rada, međuljudskih odnosa, omalovažavajućeg odnosa prema mladim hirurzima, mita i korupcije. Mlad čovjek brzo shvati da takav sistem nije dobar i da ne može u njemu provesti radni vijek. Sada sam na završnoj godini specijalizacije u Sloveniji, radim u bolje uređenom sistemu, sa platom sam zadovoljan, a odnos sa kolegama je korektan”, kaže Perišić.

Darko Knežević, dekan Mašinskog fakulteta u Banjoj Luci, kaže da veliki broj mašinskih inženjera nakon završetka osnovnih studija upisuju master studije u inostranstvu, odakle se uglavnom ne vrate.

“Najviše ih odlazi u Austriju, Švicarsku i Norvešku zbog dobrih plata, ali i mogućnosti da napreduju, jer u razvijenim zemljama inženjeri imaju priliku da rade u velikim sistemima, kojih kod nas nema”, ističe Knežević.

On napominje da se godišnje odškoluje do 50 inženjera, što nije dovoljno, a još ih puštamo da odu.

Osim deficitarnih stručnjaka o odlasku razmišljaju i svi drugi visokoobrazovani mladi ljudi, jer je u RS bez posla 14.000 diplomaca, među kojima je najviše pravnika, ekonomista, profesora, pedagoga… Većina njih traže način da ode iz zemlje i krene ispočetka, radeći obične poslove, jer im diploma ovdje ne vrijedi.

Darko Knežević kaže da odlaze oni najbolji, ali i prosječni, te da niko ne razmišlja o mogućim posljedicama odliva visokobrazovanih mladih ljudi.

“Ostaju samo stari, pa neće imati ko da nam razvija društvo i stvara novu vrijednost”, upozorava Knežević.