Nestaju li žene sa političke, ekonomske i društvene scene u BiH?

Alternativni CEDAW izvještaj, kojeg su sačinile bosanskohercegovačke organizacije civilnog društva, bit će predstavljen u hotelu Bristol u Sarajevu, u srijedu, 30. novembra.

Izvještaj je nastao kao rezultat zajedničkog rada više od 20 organizacija civilnog društva u oblasti zaštite ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova iz cijele BiH, uz koordinaciju organizacija „Prava za sve“iz Sarajeva i „Helsinškog parlamenta građana“ iz Banje Luke.

Ovo je četvrti Alternativni izvještaj, koji analizira ključne aspekte kršenja ženskih ljudskih prava i daje konkretne preporuke državnim institucijama na svim razinama za sveobuhvatnu zaštitu ljudskih prava različitih grupa žena, dosljednu primjenu zakona, kao i preporuke za poštivanje međunarodnih standarda i prava kroz obavezu primjene Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.

Nalazi Izvještaja ukazuju da se u BiH nastavlja sistemsko kršenje ljudskih prava i marginalizovanje žena u društvenom, ekonomskom i političkom djelovanju.

Kršenje ljudskih prava žena i marginalizacija žena prisutna je u svim oblastima: od efikasnog sprječavanja nasilja nad ženama, preko prava na porodiljsko odsustvo pa sve do pravosuđa gdje sudovi nastavljaju izricati niske kazne onima koji trguju ljudima do politike gdje su žene uglavnom isključene iz procesa donošenja ključnih odluka

Sistemsko kršenje ogleda se prije svega u tome da BiH nije uspostavila i osigurala kontinuirano i efikasno sprečavanje nasilja nad ženama, a zakoni i javne politike u ovoj oblasti su različiti u entitetima. Sigurne kuće nemaju osiguranu finansijsku podršku i samim tim ne predstavljaju trajno rješenje.

Kršenje prava žena i marginalizacija žena prisutna je u pravosuđu gdje sudovi nastavljaju izricati niske kazne onima koji trguju ljudima. I iz politike su žene uglavnom isključene jer političke stranke isključuju žene iz procesa donošenja ključnih odluka gdje se ženski stav ne traži i ne uvažava.

Nadalje, BiH nije uspostavila sistem zaštite prava žena koje koriste porodiljsko odsustvo niti je unaprijedila zaštitu prava na naknade tokom porodiljskog odsustva.

Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u pravcu osiguravanja kontinuirane zaštite marginalizovanih grupa žena, naročito interno raseljenih žena povratnica, žena u ruralnim zajednicama, samostalnih roditeljki, žena treće životne dobi, Romkinja, žena s invaliditetom, LBTI žena, kao i žena koje su izložene višestrukim oblicima diskriminacije i kršenja ženskih ljudskih prava.