Potrebna efikasna rješenja
Neplaćeni rad žena u BiH duboko ukorijenjen problem, doprinosi rodnoj nejednakosti
Prema studiji Agencije o usklađivanju porodičnog i profesionalnog života zaposlenih žena, od prije tri godine, 98 posto kućanskih poslova više rade žene (od muškaraca), a u oko 80 posto slučajeva više vode brigu o djeci
U organizaciji UN Women i uz podršku Švedske u Sarajevu je upriličen skup zvaničkog naziva ‘Ekonomija brige: Prezentacija preporuka o socio-ekonomskim i zakonodavnim mogućnostima za smanjenje neplaćenog rada žena u BiH’.
Predstavnica UN Women BiH Jo-Anne Bishop kaže da učesnici današnjeg događaja, predstavnici vladinih institucija FBiH, kantona i općina, kao i međunarodne zajednice i organizacija civilnog društva, imaju za cilj identifikovati naredne korake za razvoj i transformaciju ekonomije brige u BiH.
Prema Studiji koju je proveo UN Women u BiH, sa Ekonomskim institutom u Sarajevu i uz podršku Švedske, o ekonomiji brige u BiH neplaćeni rad na pružanju brige i njege predstavlja jednu od najvećih prepreka potpunoj uključenosti žena na tržište rada i najveći je u regiji.
-UN Women u BiH, zajedno sa partnerima, radi na daljnjim analizama da bismo promijenili situaciju na bolje u toj oblasti. To podrazumijeva rad na izradi novih politika, novih zakonskih rješenja i novih modela kojima će se rješavati oblast neplaćenog rada u njezi i brizi – kazala je Bishop novinarima.
Na današnjoj Prezentaciji preporuka o socio-ekonomskim i zakonodavnim mogućnostima za smanjenje neplaćenog rada žena u Bosni i Hercegovini, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je odlučnost Ministarstva da uz podršku UN Women i drugih partnera poduzmu konkretne korake za poboljšanje položaja žena na tržištu rada i u društvu.
Ministar Delić je naglasio da je neplaćeni rad žena duboko ukorijenjen problem koji doprinosi rodnoj nejednakosti i predstavlja značajnu barijeru za ekonomski razvoj žena.
Istaknuto je da će Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH raditi na razvoju politika koje promovišu pravednu distribuciju neplaćenog rada i osiguravaju da briga o domaćinstvu i porodici bude zajednička odgovornost.
U saradnji sa UN Women i ostalim ključnim akterima, Ministarstvo planira uspostaviti sveobuhvatne strategije za unaprjeđenje pristupa žena tržištu rada, poboljšanje uslova rada i olakšavanje podjele obaveza u domaćinstvu.
Cilj je razviti efikasna rješenja koja će doprinijeti smanjenju neplaćenog rada žena i promovisati ravnopravnost spolova.
Ministar je pozvao na širu saradnju državnih institucija, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, privatnog sektora i same zajednice, ističući da se samo zajedničkim naporima može postići značajan napredak u toj oblasti.
-Današnji skup predstavlja važan korak ka definisanju konkretnih akcija koje će se preduzeti s ciljem stvaranja pravednijeg društva u kojem su žene vrednovane i ravnopravne u svim oblastima – naveo je u obraćanju ministar Delić.
Naglasio je da se Ministarstvo obavezalo na kontinuiranu saradnju, sa svim partnerima i na preduzimanje mjerljivih koraka ka ostvarenju tog cilja.
-Zajedno možemo napraviti razliku i osigurati da svaka žena u Bosni i Hercegovini ima priliku za ravnopravan, pravedan i dostojanstven život – naglasio je ministar, pozivajući na zajedničku akciju i posvećenost toj važnoj temi.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić istaknula je da je povod za današnji događaj upravo pozicija žene vezano za neplaćeni rad.
-Imamo žene koje nisu na tržištu rada i neplaćeni rad tih žena, ali i one koji su na tržištu rada (zaposlene žene) ali zbog stereotipa i tradicionalne podjele uloga u porodici također postoji naplaćeni rad – kazala je.
Prema studiji Agencije o usklađivanju porodičnog i profesionalnog života zaposlenih žena, od prije tri godine, 98 posto kućanskih poslova više rade žene (od muškaraca), a u oko 80 posto slučajeva više vode brigu o djeci.
Studijom brige, koju je provodio UN Women sa Ekonomskim institutom, obuhvaćene su i nezaposlene žene. A dobro je, kako je kazala Filipović-Hadžiabdić, da gender institucionalni mehanizmi zajednički, sa međunarodnim organizacijama i nadležnim ministarstvima, poduzimaju korake da bi se povećala ekonomija brige.
Pojašnjava da je ekonomija brige omogućavanje svih servisa za jednu porodicu od čuvanja djece i sve ono što je neophodno za porodicu i društvo da se pomogne zaposlenim ženama da usklade profesionalni i porodični život.
Prema njenim riječima, treba uključiti privatni sektor i poslodavce jer kod njih treba podići svijest da će i produktivnost biti veća ako adekvatno uključe ekonomiju brige u svoje kapacitete.
Kako navode organizatori događaja, podaci Međunarodne organizacije rada pokazuju da se 16,4 milijarde sati dnevno utroši na neplaćeni rad u oblasti brige i njege, što je jednako tome da dvije milijarde ljudi radi osam sati dnevno bez naknade. U BiH, stopa zaposlenosti žena iznosi 37 posto, u poređenju sa 53 posto za muškarce. Žene u prosjeku provode šest sati na neplaćene poslove brige i njege, što znači da zaposlene žene praktično obavljaju skoro dva puna posla.