Medicinski fakultet u Tuzli
Neopravdano uzimanje antibiotika pogubno po zdravlje
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se iracionalno propiše preko 40 miliona lijekova
Uzimanje antibiotika bez ljekarske preporuke može imati štetnosti po ljudski organizam, a u ekstremnijim slučajevima, može biti opasno i po život. Masovno i samoinicijativno posezanje za antibioticima je jedno od gorućih problema u sferi zdravstva u cijelom svijetu, upozorili su učesnici projekta “RDBS-Racionalno danas, bezbjedno sutra”, koji se od danas do kraja ove sedmice realizuje na Medicinskom fakultetu u Tuzli, javlja Anadolu Agency (AA).
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se iracionalno propiše preko 40 miliona lijekova, a organizatori današnjeg skupa navode da, ako se taj trend nastavi, mogli bismo se naći u dobu prije otkrića pencilina. Sve je veći broj mutiranih sojeva mikroorganizama koji su, kažu, otporni na postojeće antibiotike, a farmaceutska industrija do novih sve teže dolazi.
Antibiotike građani uzimaju i u slučaju temperature i prehlada, što je dvojako pogrešno jer u tim situacijama nije efikasno, a s druge strane, razvija se otpornost na ovu vrstu lijekova što može biti pogubno u slučaju stvarne potrebe za njima. Zbog toga je neophodno educirati pacijente, a dodatno i ljekare i farmaceute o neophodnosti čuvanja antibiotika za stvarne potrebe.
“Cilj je da ukažemo na važnost antibiotika i očuvanje antibiotika za našu budućnost. Generalno, u svijetu je prevelika i nepotrebna potrošnja antibiotika, koja direktno proizvodi antimikrobnu rezistenciju, što kasnije stvara problem u slučaju teških infekcija. Glavni problem je razvoj rezistencije i otpornosti kod bakterija. Godine 2016. održana je generalna skupština UN gdje se ovom pitanju posebna pažnja posvetila, a jedan od zaključaka je podizanje svjesnosti o antibioticima, njihovo racionalno korištenje i čuvanje za budućnost”, izjavio je dr. Nijaz Tinjić, predsjednik Udruženja mikrobiologa Bosne i Hercegovine i jedan od organizatora današnjeg skupa.
Do 2050. godine moglo bi, navodi Tinjić, biti i do 10 miliona smrtnih slučajeva usljed antimikrobne rezistencije, a većina potrošnje antibiotika, čak 80 posto potrošnje je u animalnom sektoru, kada se životinjama antibiotici daju kao promotori rasta.
“Ovo je jedan od najznačajnijih izuma 20. vijeka, ali bitna je uloga farmaceuta u izdavanju antibiotika i oni se prema zakonu izdaju isključivo uz ljekarski recept. U Kantonu Sarajevo antibiotik se ne može izdati bez ljekarskog recepta, dok je u Tuzlanskom kantonu to moguće, što je apsolutno nedopustivo i neopravdano”, navodi dr. Mensura Aščerić, dekan Farmaceutskog fakulteta.
Dr. Aldina Ahmetagić, načelnica Zavoda za kliničku farmakologiju Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla, navodi da se korištenje antibiotika u ovdašnjim bolnicama ne razlikuje u odnosu na zdravstvene ustanove u regiji i cijelom svijetu.
“Među studentima i pacijentima treba podići svjesnost o racionalnoj upotrebi antibiotika. U UKC-u Tuzla antibiotici se propisuju isključivo prema antibiogramu. Edukacija stanovništva je neophodna jer neke osobe antibiotike uzimaju i kada osjete neke bolove ili imaju temperaturu”, kazala je Ahmetagić, dodajući da mnoge kolege poštuju principe primjene antibiotika.
